Koliko će od plaće ostati nakon plaćanja računa i svakodnevnih troškova, ovisi i o cijenama koje nas dočekuju svakog mjeseca. Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da pritisak na kućne budžete ne popušta: godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u listopadu 2026. dosegnula je 4,9 posto, prenosi Hina.
Prema toj prvoj procjeni, potrošačke cijene porasle su 0,7 posto u odnosu na rujan. Iako rast pojedinih skupina cijena znatno odstupa od prosjeka, ukupna slika pokazuje nastavak ubrzavanja inflacije koje traje od kolovoza.
Nakon travanjskih 5,8 posto, godišnja stopa inflacije postupno se smanjivala. U svibnju je iznosila 5,2 posto, u lipnju 4,5 posto, a u srpnju spustila se na 3,9 posto.
Potom je ponovno krenula uzlazno: u kolovozu je dosegnula 4,2 posto, u rujnu 4,7 posto, a u listopadu 4,9 posto. Važno je pritom razlikovati usporavanje inflacije od pada cijena: niža stopa inflacije znači da cijene rastu sporije, a ne da se vraćaju na ranije razine.
Energija skuplja 20,7 posto, usluge 7,5 posto
Među glavnim skupinama potrošnje najizraženije je godišnje poskupljenje energije, od 20,7 posto. Cijene usluga u odnosu na listopad prošle godine porasle su 7,5 posto.
U skupini koja obuhvaća hranu, piće i duhan godišnji rast bio je znatno blaži, 0,2 posto. Istodobno su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije bili prosječno 1,1 posto jeftiniji.
Usporedba s prethodnim mjesecom donosi nešto drukčiju sliku. Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije poskupjeli su 2,2 posto, a energija 1,2 posto. Usluge te hrana, piće i duhan zabilježili su prosječan pad cijena od po 0,1 posto.
Za zaposlenike to znači da se promjena kupovne moći ne može procijeniti samo prema iznosu plaće. Važno je i koliko poskupljuju proizvodi i usluge na koje odlazi najveći dio njihova budžeta, zbog čega osobni doživljaj rasta troškova može odstupati od službenog prosjeka.
Prema Eurostatu, inflacija u Hrvatskoj iznosi 4,4 posto
Eurostatova prva procjena, prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena koji služi usporedbi među državama, pokazuje da je godišnja inflacija u Hrvatskoj u listopadu iznosila 4,4 posto. Na mjesečnoj razini cijene su prema tom pokazatelju porasle 0,3 posto.
Prosječna godišnja inflacija u eurozoni dosegnula je 4 posto, a osam članica zabilježilo je višu stopu od Hrvatske. Prednjače Litva sa 6,1 posto i Bugarska sa 6 posto. Slijede Grčka i Italija s po 5,6 posto, Cipar s 5,4 posto, Belgija s 5,2 posto te Španjolska i Luksemburg s po 4,9 posto.
DZS-ovih 4,9 posto i Eurostatovih 4,4 posto odnose se na različite pokazatelje, pa ih treba promatrati odvojeno. Konačne podatke o potrošačkim cijenama za listopad DZS će objaviti 16. studenoga.