Plin u boci je od početka godine poskupio barem za 30 posto, pa kućanstva koja kuhaju na plinske štednjake mogu već sada razmišljati je li to još uvijek jeftinije od struje.
Jedan od desetak splitskih distributera plina za Slobodnu Dalmaciju ističe kako su se svi oni nekako prešutno zadržali na cijeni od 140 kuna za bocu, u koju je uključena i dostava i montaža u stanu.
Do sada su svi mali dostavljači uvijek bili za 5 do 10 kuna skuplji od Inininih boca, ali kako je najveći hrvatski distributer "snažno" zakoračio u poskupljenje, tako su oni povukli kočnicu, a do kada će tako moći, nitko ne zna.
I dostavljači plina svakog utorka prate cijene derivata, a pretpostavljaju da će cijene rasti do kraja godine s obzirom na stanje na svjetskom tržištu plina.
Na velike svjetske politike ne možemo utjecati, ali sasvim je moguće da mnoge domaćice do kraja godine počnu razmišljati je li isplativo dalje kuhati na plin.
Kako se moglo čuti posljednjih dana, kod zagrebačkih distributera boca plina ima cijenu od oko 130 do 140, a najviše 150 kuna koliko je koštala prošli tjedan na benzinskim postajama Ine u Splitu.
Bez obzira na činjenicu što neko malo ili starije kućanstvo plinsku bocu neće potrošiti u mjesec dana, ipak će biti upitno hoće li morati mijenjati navike. S obzirom da prosječno kućanstvo mjesečno plaća oko 400 kuna struje, plin više nije jeftina stavka u ukupnoj potrošačkoj košarici.
Prosječna potrođačka košarica danas više nije ista kao što je bila nekada, jer, kao što vidimo kakva je situacija s plinom, tako se mijenjaju i neke druge stavke.
Poskupljenje struje za kućanstva nije se dogodilo već dugo, i dok se Europa trese od poskupljenja, a države poduzimaju razne mjere kako bi ublažile udar, kod nas je sve još u očekivanju događanja novih cijena.
„Godinama su iste cijene struje kod nas“, kaže Nenad Kurtović, savjetnik za kupoprodaju električne energije u splitskoj udruzi Dalmatinski potrošač te nastavlja:
„Prosječan račun za struju prosječnog hrvatskog kućanstva iznosi 240 kuna mjesečno, a u međuvremenu je porasla prosječna hrvatska plaća, pa sada ispada da jedno kućanstvo iz svojeg prosječnog budžeta za struju izdvaja tek 3,2 posto“.
Da, struja je sada najmanji trošak u prosječnom kućanstvu, objašnjava Kurtović napominjući da ovih 240 kuna valja uzeti s rezervom, jer nisu jednaki troškovi u svim dijelovima Hrvatske.
Na sjeveru imaju i zemni plin i toplane, što u Dalmaciji nije slučaj i tko zna kad će i u kolikoj mjeri zemni plin doći u dalmatinska kućanstva.
Nenad Kurtović kaže da su cijene struje za kućanstva morale rasti. HEP je, kaže on, poduzetnicima povisio cijenu struje za 40 posto od 1. listopada, a onda su poduzetnici to poskupljenje ugradili u cijene svojih proizvoda.
„To se nije smjelo dogoditi, jer su proizveli veći udar na kućanstva nego da se podigla cijena struje. HEP kupuje struju po 1,5 kunu za kilovat, a kućanstvima prodaje za 45 lipa. To se nije smjelo dogoditi, teret poskupljenja trebalo je podijeliti na kućanstva i poduzetnike, ali to je sada već dobilo političku dimenziju.“
Nenad Kurtović podsjeća kako su u europskim zemljama skočile cijene te kako su neke države pokušale ublažiti udar.
Primjerice, navodi on, u Španjolskoj su smanjili poreze na energente, a u Francuskoj su kućanstvima dali po 100 eura kako bi lakše podnijeli poskupljenje.Također, veli Kurtović, u Francuskoj dogodine nitko neće moći biti isključen iz strujne mreže, no oni koji ne mogu platiti će imati minimun, ali to je moguće i zbog modernih brojila kakvih kod nas nema.
I na koncu, Nenad Kurtović napominje da će struja zasigurno poskupjeti početkom iduće godine, a koliko točno, ne želi procjenjivati. Hoće li struja i tada biti najmanji trošak u potrošačkoj košarici, teško je povjerovati.
Izvor: Slobodna Dalmacija
