S obzirom na to da su nam blagdani pred vratima u ovoj, drugoj po redu, pandemijskoj godini, portal MojPosao je odlučio istražiti u kojoj mjeri se naši sugrađani nadaju isplati božićnice te je li kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 virusom utjecala na odluku poslodavaca o isplati božićnica. U istraživanju je sudjelovalo više od 1.000 ispitanika.
Najviše očekujemo novac i to u iznosu od 2.412 kuna
Ove godine božićnicu očekuje 74% ispitanika, što je značajno više u odnosu na prošlu godinu, kada je istu očekivalo svega 59% građana. Ispitanici koji ne vjeruju da će dobiti 'blagdansku' nagradu, kao razlog njenog izostanka navode politiku tvrtke i loše poslovne rezultate.
Među onima koji 'računaju' na božićnicu, većina očekuje novac i to u prosječnom iznosu od 2.412 kuna, što je za 16% više od iznosa kojeg su u prosjeku dobili prošle godine (2.074 kuna). Bon za kupovinu ove godine očekuje 31% ispitanih, dok se 10% osoba nada poklon paketu.
Božićnicu u najvećoj mjeri očekuju zaposlenici hrvatskih institucija, gdje je očekuje čak 93% ispitanika te zaposlenici državnih tvrtki (89%), a u najmanjoj mjeri zaposlenici privatnih tvrtki u domaćem vlasništvu (68%). Tri četvrtine (78%) zaposlenih u stranim privatnim kompanijama se nada ovoj blagdanskoj nagradi.
Božićnici se najviše nadaju zaposlenici velikih (82%) i srednje velikih (72%) tvrtki, a u najmanjoj mjeri, kao i prošle godine, djelatnici malih tvrtki (61%).
Prošle godine nas je razveselila božićnica u iznosu od 1.839 kuna
Prošle godine božićnicu je dobilo 72% radnika, što je gotovo jednako kao i godinu ranije, kada je božićnicom nagrađeno 71% radnika u Hrvatskoj.
U 2020. godini božićnica je u najvećoj mjeri isplaćena u novcu (84%) i to u prosjeku 2.074 kuna, što je nešto više nego godinu ranije, kada je bilo isplaćeno 1.839 kuna. Bon za kupovinu primilo je 28% zaposlenih, a gotovo svaki deseti radnik je od poslodavca dobio poklon paket (12%).
Prošle godine božićnica je obradovala najviše radnika u državnim institucijama (90%) i tvrtkama u državnom vlasništvu (86%). U najmanjoj mjeri božićnicu su dobili ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu (69%), odnosno stranim privatnim tvrtkama (76%).
Također, božićnica je češće isplaćivana radnicima velikih tvrtki (82%) nego zaposlenima u malim tvrtkama (60%).
Dar za dijete
Prošle je godine čak 38% zaposlenih dobilo dar za dijete. To je značajno povećanje u odnosu na prethodnu godinu, kada je dar za dijete dobilo 26% radnika. Kao i božićnicu, poklon za dijete su u najvećoj mjeri dobili ispitanici zaposleni u velikim tvrtkama, i to prvenstveno u hrvatskim institucijama i tvrtkama u državnom vlasništvu.
Također, kao i kod božićnica, dar za dijete najćešće su primali zaposleni u velikim tvrtkama (47%), a najrjeđe zaposleni u malim tvrtkama (20%).
Prosječan iznos dara za dijete kretao se u rasponu od 500 do 750 kuna.
Božićnica – pravo radnika ili dobra volja poslodavca?
Otprilike polovica ispitanika (56%) smatra da je isplata božićnice stvar dobre volje poslodavca, s čime se ne slaže 44% ispitanika koji vjeruju kako svaki radnik ima pravo na božićnicu i koji zamjeraju poslodavcu ukoliko je ne isplati.
Božićnica bi trebala iznositi 3.100 kuna
Kada bismo sami mogli birati u kojem obliku ćemo primiti našu božićnu nagradu, velika većina (93%) bi bez previše razmišljanja odabrala novčanu nagradu. Za 3% ispitanika dovoljna je i zahvala te poštovanje od strane nadređenih, dok bi 1% ispitanika radije dobilo poklon paket. Bon za kupovinu proizvoda odabralo je 2% ispitanika.
Ispitanici smatraju da bi, u prosjeku, zadovoljavajuća božićnica trebala iznositi 3.100 kuna, što je 29% više od prosječne božićnice koju očekujemo ove godine (2.412 kuna) i čak 49% više od iznosa koji su ispitanici dobili prošle godine.
Gotovo polovica ispitanika (41%) božićnicu planira iskoristiti za podmirenje osnovnih životnih troškova, dok 23% građana njome namjerava odraditi kupnju božićnih darova. Svaka deseta osoba (11%) božićnicom misli 'pokriti' dugoce, a isto toliko (12%) ispitanika će sebi nešto priuštiti. Svaka deseta osoba božićnicu će ostaviti 'sa strane', za štednju.
O istraživanju
Istraživanje je provedeno na više od 1.000 ispitanika, od kojih su 67% žene, a 33% muškarci. Najviše ispitanika, njih 41% ima između 31 i 40 godina, 22% je u dobi od 25 do 30 godina te 12% mlađe od 25 godina. Ispitanika starijih od 40 godina je 25%. Većina ispitanika (89%) su zaposleni. Gotovo polovica (45%) ih radi u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu, 31% i privatnim stranim tvrtkama, 6% u državnim tvrtkama te isto toliko (6%) u hrvatskim institucijama.
