Unazad posljednje dvije godine, od trenutka kada je koronakriza neplanirano ušla u naše živote, tržište rada doživjelo je niz promjena. U razdoblju strogog lockdowna je osjetno potonulo, zatim je isprva sramežljivo, a potom sve izraženije broj oglasa za slobodna radna mjesta krenuo rasti, dok se trenutno nalazimo u periodu rekordno visoke potražnje za radom. Barem je to slučaj u velikoj većini sektora i gospodarskih grana. Međutim, i dalje postoje djelatnosti koje se nisu u potpunosti oporavile od niza udaraca prouzročenih koronakrizom, objavio je Jutarnji list.
Tu prvenstveno mislimo na administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (putničke agencije, organizatori putovanja ili turoperatori te ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima), koje svoj gospodarski opstanak temelje na primanju potpora usmjerenih na očuvanje radnih mjesta. Na mjere pomoći mogu računati i poslodavci koji se bave djelatnostima prijevoza i skladištenja (gradski i prigradski kopneni prijevoz putnika i ostali kopneni prijevoz putnika).
Pad prihoda
Kako podsjećaju u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, "potpora se odobrava temeljem pada prihoda od 40 posto i više". Također, dodjeljuje se i poslodavcima s područja na kojima je proglašena katastrofa uzrokovana potresom, onima iz Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije, bez obzira na djelatnost. Covid-potvrde i dalje su uvjet za dobivanje potpore.
"Potpore u iznosu od 100 posto se dobivaju za sve radnike ukoliko 70 posto ili više njih ima potvrdu, a ukoliko ih ima manje, tada se potpore dodjeljuju proporcionalno", kažu u Ministarstvu, koje od početka pandemije u ožujku 2020. godine mjesečno isplaćuje potpore za očuvanje radnih mjesta. U njih je uloženo oko 13 milijardi kuna, a kada se tome dodaju doprinosi, iznos doseže 17 milijardi kuna. U velikoj mjeri zahvaljujući tim potporama hrvatsko tržište ostalo je stabilno tijekom pandemije, a broj osiguranika gotovo kontinuirano raste.
Početkom godine HZZ je najavio da će nastaviti isplaćivati potpore poslodavcima koji zbog poteškoća u poslovanju skraćuju radno vrijeme, ali to je sada moguće najviše do 50 posto, pa je i iznos potpore po radniku s maksimalnih 4000 kuna smanjen na 2000 kuna. Potpora za skraćeno radno vrijeme najviše se koristi u radno intenzivnim djelatnostima, u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, obuće, kože i drva. Na kraju prošle godine koristilo ju je 2368 radnika.
Izvor: jutarnji list
