Energetski šokovi pogađaju sve dijelove društva, a visoke cijene energije podižu inflaciju izravno i neizravno, istaknuo je Rehn, inače i guverner finske središnje banke, prenosi N1.
Uz to, skupa energija podiže rizik od sekundarnih učinaka kroz plaće i šire određivanje cijena, napomenuo je Rehn u govoru.
Europska središnja banka (ECB) u lipnju je podigla kamatne stope, dok su tržišta počela uračunavati restriktivniju monetarnu politiku u odnosu na onu prije konflikta, podsjetio je Rehn. U srpnju je pak ECB potvrdio ključne kamatne stope, nastojeći procijeniti koliko će dugotrajan biti energetski šok i kakve bi neizravne i sekundarne učinke mogao imati na inflaciju.
Zasad su rast plaća u eurozoni i prognoze rasta plaća umjereni, bez naznaka sekundarnih učinaka, istaknuo je Rehn u govoru.
"Kako bi to ostalo tako, ključno je zadržati inflacijska očekivanja stabilnima", objasnio je guverner finske središnje banke.
Nova objava ECB-a vezana za monetarnu politiku zakazana je za 10. rujna.
Godišnja stopa inflacije u srpnju je u eurozoni iznosila 2,9 posto i bila je nešto viša nego u lipnju, kad se bila spustila na 2,8 posto. Još u svibnju iznosila je 3,2 posto, najviše od rujna 2023. godine.
ECB stabilnim rastom potrošačkih cijena smatra stopu inflacije od 2,0 posto.