Preliminarni podaci upućuju na to da će se ovaj trend nastaviti što dodatno otežava situaciju u sektoru gospodarstva, gdje se, naime, drugu godinu zaredom očekuje pad. Iako je usporedba podataka među državama izazovna, Christopher Prinz, stručnjak za zapošljavanje pri OECD-u, izjavio je da je Njemačka “definitivno među zemljama s višim stopama bolovanja”, prenosi after5.
Ovo je pitanje postalo dio rasprave o budućnosti njemačkog gospodarskog modela, pri čemu visoke cijene energije, manjak radne snage i složena birokracija pogađaju proizvođače koji su desetljećima bili nositelji rasta. Jedan od čelnika iz sektora industrije izrazio je žaljenje zbog “potpunog nedostatka volje”, osobito među nekim mlađim radnicima “koji izbjegavaju rad” i nedostatku razumijevanja za odricanje kako bi se očuvali blagostanje i konkurentnost.
Dodao je:
„I onda se svi pitaju zašto je Njemačka bolesnik Europe.”
Paul Niederstein, suvlasnik i glavni direktor tvrtke za galvanizaciju čelika Coatinc, koja zapošljava oko 600 radnika u Njemačkoj i 900 u inozemstvu, rekao je da je visoka stopa izostanaka simptom radne snage koja je postala “previše razmažena i previše samouvjerena”.
Zabrinutost zbog trenda
Studija koju je u siječnju objavila Njemačka udruga istraživačkih farmaceutskih tvrtki (VFA) pokazala je da bi njemačko gospodarstvo prošle godine poraslo za 0,5%, umjesto smanjenja za 0,3%, da nije bilo iznadprosječnog broja dana bolovanja. Claus Michelsen, autor studije, rekao je da visoke razine bolovanja pogoršavaju manjak kvalificiranih radnika. Rukovoditelji u Tesli, tvornici električnih automobila, u rujnu su pokušali smanjiti visoku stopu bolovanja provodeći nenajavljene kućne posjete zaposlenicima koji su prijavili izostanak u tvornici blizu Berlina.
Iako mali broj rukovoditelja u njemačkim tvrtkama podržava ovakav kontroverzni pristup, mnoge tvrtke izražavaju duboku zabrinutost zbog trenda. Direktor Mercedes-Benza, Ola Källenius, nedavno je izjavio da su stope bolovanja u njemačkoj proizvodnji ponekad dvostruko veće nego u drugim zemljama, iako su radni uvjeti isti.
„Kao poslodavci, činimo mnogo kako bismo podržali zaposlenike: od sigurnosti na radu i ergonomskih radnih procesa do zdravstvenih savjeta, cijepljenja protiv gripe i treninga otpornosti. No, za poboljšanje je potrebna uključenost svih sudionika”, rekao je za Der Spiegel.
Sve je više kritika na račun pravila iz vremena pandemije, koja omogućuju pacijentima da putem telefona dobiju bolovanje bez osobnog pregleda kod liječnika. Ministar financija Christian Lindner rekao je u rujnu kako postoji „korelacija između godišnjih stopa bolovanja u Njemačkoj i uvođenja te mjere” te je pozvao na njezino ukidanje. Njemačka udruga liječnika opće prakse ovoga je tjedna odgovorila da je spomenuta mjera rijedak primjer uspjeha u naporima za smanjenje birokracije u zdravstvenom sustavu.
Je li lak pristup bolovanju – problem?
Međutim, Gerd Röders, vlasnik obiteljskog poduzeća s tradicijom dužom od 200 godina, koje surađuje s automobilskom, zrakoplovnom i farmaceutskom industrijom, rekao je da liječnici olako daju potvrdu za bolovanje zaposlenicima i sugerira kako lak pristup bolovanju može potaknuti nepotrebne izostanke s posla. Predložio je da prva tri dana bolovanja budu neplaćena.
“Ne želim zvučati grubo, ali možda bi to potaknulo ljude da dvaput razmisle”, pojasnio je.
I prije pandemije, stope bolovanja u Njemačkoj bile su među najvišima u razvijenom svijetu. Podaci OECD-a o izostancima zbog bolesti – prikupljeni iz izvora kao što su ministarstva zdravstva i zdravstvena osiguranja – pokazuju da je Njemačka imala najvišu stopu u skupini razvijenih zemalja, s 22,4 dana godišnje u 2022., prema posljednjim dostupnim podacima. OECD-ovo istraživanje radne snage, koje prema Prinzu omogućuje bolju usporedbu jer ga sami prijavljuju radnici, stavlja Njemačku na sedmo mjesto – iza zemalja poput Norveške, Finske, Španjolske i Francuske – sa 6,8% uobičajenih tjednih sati radnika izgubljenih zbog bolovanja.
Istraživanje OECD-a nije dalo podatke za Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje je zakonska naknada za bolovanje jedna od najmanjih među razvijenim zemljama. Iako se stopa bolovanja također povećava u Britaniji od pandemije, ona je na znatno nižoj razini. Najnoviji britanski podaci za 2022. pokazuju stopu izostanaka od 2,6%, u odnosu na 2% u 2019. U Njemačkoj svi zaposlenici imaju zakonsko pravo na šest tjedana bolovanja godišnje s punom plaćom. Ako se zaposlenik razboli tijekom godišnjeg odmora i osigura liječničku potvrdu, može povratiti te dane odmora i iskoristiti ih kasnije.
Prinz je izjavio da je moguće da su njemačke politike dobro osmišljene:
“Želimo da ljudi koji su bolesni budu na bolovanju. Postoji snažan argument da programi bolovanja zapravo pomažu produktivnosti, zdravlju i sudjelovanju na tržištu rada.”
Hans-Jürgen Urban, član uprave najvećeg industrijskog sindikata u zemlji, IG Metalla, rekao je da visoke razine bolovanja u tvrtkama treba promatrati kao “alarm” koji ukazuje na niz temeljnih pritisaka na radnike:
“Svatko tko se žali na visoke razine izostanaka mora istražiti temeljne uzroke: na samom radnom mjestu.”
Njemački su radnici također pretrpjeli velik pad stvarne kupovne moći nakon pandemije, globalnog energetskog šoka izazvanog ruskom invazijom na Ukrajinu i visoke inflacije koja je uslijedila. Unatoč slabijoj njemačkoj ekonomiji, plaće su se ove godine brzo povećavale, ali i dalje ostaju ispod razine prije pandemije, kada se prilagode inflaciji.
Andreas Tautz, glavni liječnik u DHL Grupi, koja zapošljava oko 600.000 radnika širom svijeta i 220.000 u Njemačkoj, naglasio je da je Njemačka “još uvijek jedna od najproduktivnijih zemalja [u svijetu]”. Međutim, kada je riječ o rastu produktivnosti, izgledi su manje optimistični, s padom koji je zabilježen prošle godine. Paul Niederstein iz Coatinca istaknuo je važnost samokritičnosti za tvrtke, upozorivši da visoke stope bolovanja mogu odražavati lošu kulturu i vodstvo. No, dodao je da radnici također “nisu voljni” razumjeti pritisak pod kojim se poduzeća nalaze i “shvatiti što se događa u Meksiku ili Turskoj ili drugim zemljama”.
“Nijemci bi trebali biti manje arogantni i razmisliti o međunarodnom poslovnom okruženju s kojim se natječu,” poručio je.
Izvor: after5
