Tijekom 2024. godine povećana je minimalna plaća, ali i plaća za 244.000 zaposlenih u državnim i javnim službama, a potom i za nekoliko stotina javnih dužnosnika. Uz to, porezna rasterećenja povećala su neoporezive iznose dodataka na plaću, poput naknade za prijevoz i topli obrok, regresa, božićnice, što je dovelo do velikog rasta ukupnih troškova rada, prenosi tportal.
Tako se Hrvatska našla pri samom vrhu popisa zemalja članica Europske unije po nominalnom rastu cijene rada po sati. U razdoblju od srpnja do rujna, odnosno u trećem tromjesečju ove godine, prema podacima Eurostata, troškovi rada najviše su rasli u Rumunjskoj (17,1 posto) te u Hrvatskoj (15,1 posto) i Mađarskoj (14,1 posto).
Treba reći da je riječ zapravo o usporavanju rasta troškova rada, s obzirom na to da su oni u trećem kvartalu prošle godine, prema podacima Eurostata, rasli za 16,2 posto, a u drugom tromjesečju ove godine za 17,6 posto.
Zanimljivo je vidjeti i podatke Eurostata, koji kazuju da su plaće i drugi troškovi rada u Hrvatskoj tijekom srpnja, kolovoza i rujna rasli po jednakoj stopi na godišnjoj razini. Raniji je trend bio takav da su više rasli ostali troškovi rada, odnosno dodaci na plaću.
Gledajući razvijena gospodarstva, u njima su troškovi rada rasli čak i manje od europskog prosjeka (pet posto). Tako su tijekom trećeg kvartala u odnosu na isto razdoblje lani troškovi rada u Irskoj porasli također za pet posto, u Njemačkoj za četiri posto, Švedskoj za 3,4 posto, Francuskoj 2,7 posto... Na dnu EU-a nalazi se Grčka, u kojoj su troškovi rada pali za 2,9 posto.
Izvor: tportal
