"Gdje se vidiš za pet godina?“ jedno je od onih pitanja koje se redovito pojavljuje prije upisa fakulteta ili na razgovorima za posao, ali možda ni sam/a nemaš točan odgovor. Možda voliš raditi u timu ili te ne privlači posao koji zahtijeva osam sati rada u uredu, ali još nemaš jasno definirano radno mjesto kojem težiš. I to ne znači da nemaš ambicija, prenosi zaposlena.hr.
Ideja da uspješna karijera mora slijediti precizno zacrtan put sve manje odgovara stvarnosti tržišta rada. Pojavljuju se nova zanimanja, tehnologija mijenja postojeća, a tijekom karijere možda ćeš promijeniti ne samo poslodavce nego i industrije i profesije. Posao koji ćeš raditi za pet godina možda danas uopće nije nešto o čemu razmišljaš.
Zato nedostatak petogodišnjeg plana ne mora biti problem. Problem nastaje tek kada zbog toga prestaneš donositi odluke koje te mogu odvesti naprijed.
Ne moraš znati konačno odredište
Kada razmišljaš o karijeri, možda je zamišljaš kao ljestve: počinješ na jednoj poziciji, napreduješ na sljedeću, zatim postaješ voditelj i nastavljaš prema vrhu. U stvarnosti, karijera češće izgleda poput mreže. Ponekad se krećeš prema gore, ponekad bočno, a katkad napraviš korak koji na prvi pogled izgleda kao korak unatrag, ali ti otvori potpuno nove mogućnosti.
Umjesto pitanja „Gdje želim biti za pet godina?“, pokušaj si postaviti jednostavnije pitanje: „U kojem smjeru želim krenuti sljedeće?”
Možda želiš više odgovornosti ili te zanima vođenje ljudi. Možda želiš naučiti raditi s novom tehnologijom, poboljšati pregovaračke vještine ili se okušati u drugoj industriji. Ne moraš odmah znati gdje će te taj interes dovesti, dovoljno je odabrati smjer.
Razmišljaj o vještinama, a ne samo o pozicijama
Jedna od najvećih zamki planiranja karijere jest pretjerano fokusiranje na nazive radnih mjesta. Titule se razlikuju od tvrtke do tvrtke, a neke pozicije koje će za nekoliko godina biti tražene danas možda još nemaju ni standardiziran naziv.
Vještine su dugoročnija investicija. Razmisli koje kompetencije mogu povećati broj prilika koje ćeš imati u budućnosti. To mogu biti komunikacijske i pregovaračke vještine, vođenje projekata, analiza podataka, strani jezici, prodaja, javni nastup, upravljanje ljudima ili učinkovito korištenje alata umjetne inteligencije.
Dobro pitanje koje si možeš postaviti prije upisivanja novog tečaja glasi: „Što ću nakon ovoga znati raditi bolje nego danas?”
Prati što ti daje, a što oduzima energiju
Karijerni smjer često ne otkrivaš razmišljanjem, nego iskustvom. Tijekom nekoliko tjedana obrati pozornost na ono u čemu uživaš. Kada tijekom radnog dana imaš najviše motivacije? Koje probleme voliš rješavati? Za kakvu pomoć ti se kolege najčešće obraćaju?
Jednako je važno primijetiti što te iscrpljuje. Možda si dobar/a u radu s klijentima, ali ti stalna komunikacija oduzima previše energije. Možda si mislio/la da želiš voditeljsku poziciju, a onda shvatio/la da te više veseli stručni rad nego upravljanje timom.
Takva saznanja nisu neuspjeh. Upravo suprotno – pomažu ti da postupno definiraš kakav posao želiš.
Eksperimentiraj prije velikih odluka
Ne moraš dati otkaz da bi probao/la raditi nešto drugo. Ako te privlači vođenje projekata, pokušaj preuzeti manji interni projekt. Ako razmišljaš o voditeljskoj ulozi, ponudi se za mentoriranje novog kolege. Zanima li te druga industrija, razgovaraj s ljudima koji u njoj već rade.
Takve je male profesionalne eksperimente lakše provesti, a mogu ti dati više informacija nego mjeseci razmišljanja. Umjesto da se pitaš „Želim li ovo raditi sljedećih pet godina?“, pitaj se: „Želim li ovo istražiti sljedećih pet mjeseci?” Takav pristup smanjuje pritisak da svaka odluka mora biti konačna.
Gradi karijerni kapital
Čak i ako ne znaš koji je tvoj idealan posao, možeš graditi ono što bismo mogli nazvati karijernim kapitalom – kombinaciju znanja, iskustva, reputacije i profesionalnih odnosa koji ti povećavaju mogućnosti.
To znači kvalitetno obavljati posao koji trenutačno radiš, preuzimati projekte na kojima možeš nešto naučiti, upoznavati ljude izvan vlastitog odjela ili industrije i bilježiti rezultate koje postižeš.
Nemoj čekati trenutak kada ćeš poželjeti promijeniti posao da bi počeo/la graditi profesionalnu mrežu. Održavaj odnose s bivšim kolegama, sudjeluj na stručnim događanjima i upoznaj ljude čiji ti je profesionalni put zanimljiv. Prilike često dolaze upravo preko ljudi koji znaju što radiš dobro.
Ne uspoređuj svoj put s tuđim rasporedom
Lako je pomisliti da kasniš kada gledaš ljude svoje dobi koji već imaju široku mrežu kontakata, sudjeluju u projektima, postaju voditelji, pokreću tvrtku ili su pronašli posao za koji tvrde da je njihov „poziv“.
No tuđi karijerni put nije raspored prema kojem trebaš mjeriti vlastiti. Netko će s 25 godina znati čime se želi baviti sljedećih nekoliko desetljeća. Netko će s 35 potpuno promijeniti profesiju. Netko će tek s 45 pronaći područje u kojem će napraviti najveći profesionalni iskorak.
Važnije od brzine napredovanja jest krećeš li se prema poslu i životu koji ti više odgovaraju.
Planiraj godinu, a ne cijelo desetljeće
Ako ti petogodišnji plan stvara pritisak, napravi jednogodišnji. Odaberi dvije ili tri stvari koje bi želio/la postići u sljedećih 12 mjeseci.
Primjerice, naučiti novu vještinu, preuzeti odgovorniji projekt, povećati plaću, pronaći mentora ili istražiti mogućnosti u drugom području. Zatim svakih nekoliko mjeseci provjeri odgovara li ti smjer u kojem ideš.
Karijerni plan ne mora biti ugovor koji si potpisao/la sam/a sa sobom. Trebao bi biti alat koji ti pomaže donositi bolje odluke – i koji smiješ promijeniti kada saznaš nešto novo o sebi ili tržištu.
Cilj nije predvidjeti budućnost
Ne znati gdje želiš biti za pet godina može djelovati kao nedostatak plana, ali može biti i prednost. Ostavlja ti prostor za prilike koje danas još ne možeš predvidjeti.
Umjesto savršeno zacrtane karijere, pokušaj izgraditi nešto korisnije: sposobnost prepoznavanja dobrih prilika, spremnost na učenje i dovoljno samopouzdanja da promijeniš smjer kada shvatiš da ti postojeći više ne odgovara.
Ne moraš danas znati naziv radnog mjesta koji želiš imati 2031. godine. Dovoljno je znati koji je sljedeći korak koji će ti otvoriti više vrata nego što ih imaš danas.
Karijera se rijetko izgradi jednom velikom odlukom. Mnogo češće nastaje nizom malih odluka koje s vremenom počnu pokazivati smjer.