Na MojPosao platformama, web stranici MojPosao i mobilnoj aplikaciji PosLovac, u prvih 6 mjeseci objavljeno je više od 37 tisuća oglasa za posao, što je 27% više u odnosu na prošlu godinu, te svega 9% manje nego pretpandemijske, 2019. godine.
Na oglase je pristiglo više od 600 tisuća prijava posloprimaca, 25% više nego lani i 15% više nego 2019. godine.
Poslodavci su čekali sa zapošljavanjem sezonskih radnika
Početkom godine u Hrvatskoj su na snazi bile relativno stroge epidemiološke mjere što se odrazilo i na potražnju za radom - u siječnju je zabilježen pad od 33% u ukupnom broju objavljenih oglasa u odnosu na godinu prije. U veljači broj oglasa za posao počinje rasti i gotovo se izjednačava s prošlogodišnjim brojkama (-6%).
Zahvaljujući popuštanju mjera i djelomičnom otvaranju gospodarstva, u ožujku potražnja za radom nastavlja osjetnije rasti te je ovogodišnji ožujak prema broju oglasa usporediv s onim iz 2019. (-2%). Istovremeno je i znatno uspješniji od prošlogodišnjeg ožujka (+73%) i posebice travnja, što je potpuno razumljivo jer se Hrvatska tada nalazila u potpunom lockdownu.
Svibanj se pokazao kao prijelomni mjesec jer su tada po prvi put otkako je pandemija počela nadmašene brojke iz 2019. godine. Međutim, to je bila tek uvertira u ogroman rast potražnje za radom koji je uslijedio u lipnju, kada je objavljeno čak 40% više oglasa za posao nego u istom razdoblju 2019. godine.
„Posljednjih nekoliko mjeseci došlo je do zakašnjelog dodatnog sezonskog zapošljavanja radnika. Naime, sve donedavno je turistička sezona bila neizvjesna zbog čega je velik broj tvrtki čekao posljednji trenutak za pronalazak sezonskih radnika. Potvrđuje to i podatak kako je na portalu MojPosao u lipnju objavljeno 40% više oglasa nego u pretpandemijskom lipnju 2019. godine“, ističe Igor Žonja, direktor portala MojPosao.
Najtraženiji konobari, trgovci i kuhari
U prvih šest mjeseci najveći rast u odnosu na 2019. bilježe kategorije Obrazovanje i znanost (+139%), Zdravstvo, socijalni rad (+63%) te Graditeljstvo, geodezija, geologija (+49%). Pad u prvih šest mjeseci u odnosu na 2019. bilježe Dizajn i umjetnost (-33%), Briga o ljepoti, sport (-31%), Prodaja (Trgovina) (-27%) te Promet, transport, pomorstvo (-27%).
Najtraženija zanimanja u prvih šest mjeseci 2021. bila su: konobar (barmen), prodavač (trgovac), kuhar, skladištar, radnik u proizvodnji, vozač, pomoćni kuhar te prodajni predstavnik.
Najveća ponuda poslova zabilježena je u sljedećim kategorijama zanimanja:
- Turizam i ugostiteljstvo - 17% oglasa
- Prodaja (Trgovina) - 15% oglasa
- Proizvodnja i zanatske usluge - 13% oglasa
*U jednom oglasu moguće je naznačiti više kategorija zaposlenja
Iako u prvih šest mjeseci kategorija Turizam i ugostiteljstvo bilježi pad od 19% u odnosu na pretpandemijsku 2019., gledajući samo lipanj rast te kategorije iznosi 91% u odnosu na lipanj 2019. Osjetan rast u potražnji za radnom snagom bilježe još i kategorij: Elektrotehnika (125%), Instalacije i održavanje (106%) te Skrb o djeci i starijima(95%).
Pad broja oglasa najviše su osjetile obalne županije
Najveći pad potražnje za radnom snagom u prvih šest mjeseci u odnosu na isto razdoblje 2019. zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj (-14%) i Zadarskoj županiji (-8%). U usporedbi s 2020., obje ove županije bilježe rast oglasa, ali on je manje izražen nego u drugim županijama (posebice onima na Sjeveru Hrvatske).
Najveći rast broja oglasa u usporedbi s 2020., ali i 2019. godinom, bilježe županije na istoku i sjeveru Hrvatske: Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska, Međimurska i Bjelovarsko-bilogorska županija.
Kad je riječ o Zagrebu i okolici, u prvoj polovici godine je objavljeno 7% manje oglasa za posao nego 2019., ali je istovremeno riječ o rastu potražnje za radom od 46% u usporedbi s prošlom godinom.
Rast broja covid slučajeva može ugroziti pozitivan trend
„Nadam se kako će se ovaj pozitivan trend rasta potražnje za radom nastaviti do kraja godine, iako ga može ugroziti povećan broj covid slučajeva. Važno je cijepiti sve starije osobe i osobe s komorbiditetom kako ne bi rastao broj hospitalizacija i smrti vezanih uz koronavirus. Nadam se da će EU shvatiti kako su to bitni pokazatelji i da neće skratiti ovu turističku sezonu kao što je to bio slučaj prošle godine i time usporiti naš oporavak“, zaključuje Igor Žonja.
