U roku od godinu dana, više od 288.000 Nijemaca preselilo se u inozemstvo. Nedavno istraživanje pokazuje da mnogi visokokvalificirani stručnjaci razmatraju preseljenje, ali i da većina ne očekuje skori povratak u Njemačku, prenosi forbes.hr.
To potvrđuju podaci njemačkog Saveznog statističkog ureda.
Nedavno istraživanje koje je naručila platforma za zapošljavanje Indeed sugerira da se trend nastavlja: od 2020. godine broj pretraživanja međunarodnih ponuda za posao više se nego udvostručio.
Planovi za preseljenje u inozemstvo posebno su rašireni među onima s najvišim primanjima.
Više od polovice ispitanika s neto prihodom kućanstva od najmanje 6000 eura (54 posto) reklo je da su se u posljednjih dvanaest mjeseci prijavljivali za posao u inozemstvu ili istraživali međunarodno tržište rada.
Dvije trećine ispitanika reklo je da općenito razmišljaju o zapošljavanju u inozemstvu. Oko 30 posto već je aktivno tražilo poslove ili poslalo prijave.
Od onih koji su zainteresirani za odlazak u inozemstvo, 77 posto želi živjeti izvan Njemačke nekoliko godina ili čak trajno.
Mnogi potencijalni iseljenici traže klasične uredske poslove, na primjer u marketingu. Poslovi u tehnologiji, ugostiteljstvu i logistici također su vrlo traženi.
Veći prihodi, bolja kvaliteta života
Istraživanje je pokazalo i što najviše potiče ljude na razmišljanje o iseljavanju. Zaposlenici najčešće navode izglede za veće prihode i bolju kvalitetu života (oko 51 posto u svakom slučaju). Oko 42 posto također se nada ugodnijoj klimi ili manjem poreznom opterećenju i socijalnim naknadama u inozemstvu. Bolji izgledi za karijeru i napredovanje, nasuprot tome, odlučujući su za znatno manji broj ispitanika (24 posto).
Virginia Sodergeld, ekonomistica tržišta rada u tvrtki Indeed, međunarodnu mobilnost u načelu smatra pozitivnom, jer iskustvo i znanje stečeno u inozemstvu mogu dati poticaj inovacijama i razvoju novih poslovnih prilika.
“Ako dvije trećine zaposlenika razmišlja o odlasku, to treba shvatiti i kao znak nezadovoljstva uvjetima u Njemačkoj kao mjestu za život i rad”, rekla je.
Čini se da mnogi ljudi smatraju da je teret poreza i socijalnih doprinosa u Njemačkoj previsok: od 100 eura troškova rada koje poslodavac potroši na prosječnog zaposlenika, zaposlenik u Njemačkoj zadržava samo oko polovicu (50,70 eura neto). Ostatak ide na porez na dohodak i doprinose za socijalno osiguranje koje plaćaju i zaposlenici i poslodavci.
To se odražava i u rezultatima ankete: 70 posto ispitanika smatra da je porezno opterećenje u Njemačkoj previsoko u odnosu na visinu primanja te da se osobni angažman na poslu ne isplati dovoljno.
Ove su destinacije posebno tražene
Koje zemlje privlače one koji su spremni preseliti se? S 14,4 posto svih upita za pretraživanje, Sjedinjene Države i dalje prednjače na ljestvici najpopularnijih odredišta za preseljenje. Međutim, u usporedbi s prethodnom godinom interes je pao za 34 posto.
Na drugom i trećem mjestu su Ujedinjeno Kraljevstvo i Švicarska, svaka s udjelom od 13,6 posto. Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje su upiti za pretraživanje porasli za 38 posto, kao i Ujedinjeni Arapski Emirati i Indija (svaka s porastom od 24 posto), postali su znatno atraktivniji. Australija je također zabilježila porast od deset posto u usporedbi s prethodnom godinom.
S druge strane, prednosti Njemačke uglavnom se odnose na područja koja su često manje odlučujuća za tražene međunarodne stručnjake, budući da se više odnose na sigurnost i pouzdanost nego na mogućnosti profesionalnog razvoja. Oko 60 posto ispitanika navelo je socijalno okruženje kao najveću prednost Njemačke, a slijede zaštita radnih prava s 47 posto i sustav socijalne skrbi s nešto manje od 35 posto.
Prema podacima Saveznog statističkog ureda (Destatis), prošle je godine iz Njemačke iselilo oko 97.000 njemačkih državljana više nego što se vratilo.
Slika je vrlo drugačija kada je riječ o osobama koje nemaju njemačko državljanstvo. Ovdje je Njemačka zabilježila useljavanje više od 200.000 ljudi.
I posljednjih godina u Njemačku nisu dolazile samo izbjeglice. Također je došlo do značajnog porasta broja visokokvalificiranih stručnjaka iz trećih zemalja poput Indije. Mnogi od njih rade u IT sektoru, na primjer u razvoju softvera, umjetnoj inteligenciji i digitalizaciji, ali i na inženjerskim i istraživačkim pozicijama.