Hrvatsku već u listopadu, kako sada stvari stoje, čeka prava eksplozija ovrha, što će dodatno zakomplicirati koronakrizom ionako otežanu socijalnu situaciju u zemlji.
Naime, osim što bi se sredinom listopada trebale deblokirati u jeku koronakrize "zamrznute" ovrhe, iz javnobilježničkih bi ureda, prema procjenama samih javnih bilježnika, moglo izaći još i do 350.000 novih ovrha. Mahom je, za Index priča zagrebački javni bilježnik Mladen Ježek, riječ o dugovima građana prema javnim i komunalnim poduzećima te prema telekomima.
Čeka nas lavina novih ovrha
"O konkretnoj brojci je jako teško govoriti, no moguće je da bude 300.000 do 350.000 novih ovrha, budući da je moratorij dugo trajao, a mnogi nisu plaćali račune. Moratorij je bio opravdan u određenom trenutku, ali računi se moraju plaćati i mora se uspostaviti uredan platni promet. U protivnom ulazimo u zatvoreni krug neplaćanja u kojem pomaganjem jednima odmažemo drugima jer nemojmo zaboraviti da sva ta poduzeća kojima dužnici nisu plaćali imaju svoje zaposlenike koje također moraju platiti. U biti, pomaganjem jednima odmaže se drugima", kaže Ježek za Index.
Moratorij na ovrhe je, podsjetimo, jedna od mjera kojima je vlada pokušala pomoći građanima nakon što je izbila pandemija koronavirusa. No, moratorij istječe 18. listopada i, po svemu sudeći, Banski ga dvori neće produžavati. To znači da će ponovno doći do blokade u jeku koronakrize deblokiranih računa, kao i da će ponovno krenuti prisilne naplate potraživanja. Dodamo li tome i da dio građana u vrijeme moratorija također nije plaćao račune, a da su vjerovnici to uredno bilježili i javnim bilježnicima slali zahtjeve za provođenjem ovrha, ali da oni, zbog vladinih mjera "zamrzavanja" ovrha, nisu pokretali postupke i građane obavještavali o njima, jesenska eksplozija nenaplaćenih dugova sasvim je izgledan scenarij.
Pod ovrhom 238.000 građana
Prema podacima Fine, u Hrvatskoj je krajem ožujka bilo više od 238.000 građana s računima u blokadi, a njihov je ukupan dug iznosio oko 16,57 milijardi kuna. Blokirani građani su najveća nepodmirena dugovanja imali prema bankama i ostalim financijskim institucijama, poput osiguravajućih i kartičarskih kuća: na nepodmirene dugove prema financijskom sektoru otpadalo je više od trećine svih dugovanja blokiranih. Svaku petu kunu blokirani su dugovali državi, kako središnjoj tako i lokalnim vlastima, dok je ostatak dugovanja raspoređen među javnim i komunalnim poduzećima te telekomima. Dio dugovanja, preko 650 milijuna kuna, odnosi se, kako pokazuju podaci Fine, i na dugovanja građana prema drugim građanima.
U strukturi dugova blokiranih oko 109.000 građana imalo je dug do 10.000 kuna, a nešto više od 101.000 dugovalo je iznos od 10.000 do 100.000 kuna, dok je onih s nepodmirenim dugovanjima većim od 100.000 kuna bilo razmjerno malo, nešto manje od 28.000. No, gledano po ročnosti duga, najveći dio građana je u dugotrajnoj blokadi, odnosno blokirano je više od jedne godine: takvih je, prema Fininim podacima, gotovo tri četvrtine.
Ne iznenađuje stoga ocjena da su ovrhe velik i ekonomski i socijalni problem. Posebno u uvjetima koronakrize koja je već izbrisala oko 50.000 radnih mjesta u Hrvatskoj, a u brojnim je tvrtkama pokrenula val rezanja plaća. Ti će se procesi, već su upozorili ekonomisti, na jesen nastaviti, a vjerojatno i ubrzati.
U Ministarstvu pravosuđa i uprave rade na novom Ovršnom zakonu
U Ministarstvu pravosuđa i uprave kažu da sada razgovaraju sa svim zainteresiranima u ovršnom postupku te da konačne odluke o ovrhama još nema. Razgovara se, kažu, o raznim opcijama.
"Sve opcije su na stolu. Vlada će odluku donijeti ovisno o situaciji", kažu nam iz tog Ministarstva.
Podsjećaju i da je u programu vlade navedeno da će se usvojiti novi Ovršni zakon ili donijeti izmjene postojećeg, kojim će se zaštiti dostojanstvo i egzistencija ovršenika, dok će se vjerovnicima istodobno omogućiti brža realizacija potraživanja.
"Zakonom će se, između ostalog, povećati popis primanja koja su izuzeta od ovrhe, uvest će se kontradiktorni postupak koji će provoditi nasumce odabrani javni bilježnici, smanjit će se troškovi postupka te onemogućiti deložacije u zimskom periodu. Stvorit će se moderniji sustav naplate koji će osigurati jeftinije, brže i djelotvornije namirenje vjerovnika, uz povećanu razinu zaštite ovršenika", stoji u odgovoru Ministarstva pravosuđa i uprave na upit Indexa.
Izvor: Index
