Korištenje godišnjeg odmora regulirano je Zakonom o radu, u kojem su propisana minimalna prava što ih poslodavac mora ponuditi radniku. Dodatne pogodnosti i način njihovog korištenja mogu se propisati kolektivnim ugovorom i internim aktima poslodavca. Treba naglasiti da je godišnji odmor ustavno pravo svakog zaposlenog, ali i njegova obveza, što znači da ga se ne možete odreći u zamjenu za naknadu ili neko drugo pravo. U praksi se nerijetko događa da se pojedini nesavjesni poslodavci ne pridržavaju zakonskih odredbi pa mnogi radnici ostanu zakinuti u ostvarivanju svojih prava. Zato je važno dobro se informirati i inzistirati na ispunjenju barem minimalnih zakonskih obveza.
Kada se stječe pravo na godišnji odmor?
Godišnji odmor stječete nakon šest mjeseci neprekidnog rada, odnosno radnog odnosa. Ako ste između dva radna odnosa imali prekid duži od osam dana, da biste ostvarili pravo na godišnji odmor, morate navršiti šest mjeseci staža bez obzira koliko ste staža imali prije prekida. Primjerice, ako ste zaposleni 1. veljače 2022. godine, poslodavac vam za 2022. godinu morati omogućiti korištenje punog godišnjeg odmora pod uvjetom da vam radni odnos traje barem do isteka 1. kolovoza 2022. godine, piše tportal.
Kako se određuje trajanje godišnjeg odmora?
Za svaku kalendarsku godinu imate pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna. Ako ste maloljetni ili radite na poslovima na kojima ste izloženi štetnim utjecajima na zdravlje, imate pravo na dodatnih tjedan dana. S obzirom na to da poslodavac može radni tjedan rasporediti na pet ili šest radnih dana, minimalni broj dana godišnjeg može biti 20 ili 24 dana. Možete dobiti i više dana ako je tako uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu. U tom slučaju, na zakonski minimum dodaje se broj dana na koje imate pravo prema određenim kriterijima, poput godina staža, složenosti poslova, broja djece i sl. Treba naglasiti da se u godišnji odmor ne smiju uračunavati blagdani i neradni dani.
Što ako nemate šest mjeseci radnog staža u godini?
U posebnim slučajevima, primjerice ako ste se zaposlili u drugom dijelu godine ili ako vam radni odnos prestaje prije 1. srpnja, nemate pravo na pun, već na razmjeran dio godišnjeg odmora. Razmjerni dio godišnjeg odmora utvrđuje se u trajanju od (1/12) dvanaestine punog godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa. Primjerice, ako ste se zaposlili 1. studenog, a puni godišnji odmor iznosi 24 dana, u toj godini stječete pravo na četiri dana godišnjeg odmora. Ili npr., ako vam ugovor o radu istječe 1. travnja, a puni godišnji odmor iznosi 24 dana, imate pravo na šest dana godišnjeg odmora.
Tko i kako donosi raspored godišnjeg odmora?
Poslodavac je dužan donijeti raspored godišnjeg odmora u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i zakonom, i to najkasnije do 30. lipnja za tekuću godinu. Prilikom utvrđivanja rasporeda poslodavac treba voditi računa o organizaciji rada i prijedlozima zaposlenika. Pritom treba naglasiti da organizacija rada ima prioritet, što znači da poslodavac ne mora prihvatiti vaš prijedlog ako ga ne može uskladiti s potrebama organizacije rada. Poslodavci kod kojih je utemeljeno radničko vijeće trebaju donijeti raspored korištenja godišnjih odmora nakon provedenog savjetovanja s radničkim vijećem. Jednom donesen kalendar godišnjih odmora može se uvijek mijenjati i dopunjavati, ovisno o promjenama u planiranju poslodavca ili radnika.
Nakon utvrđivanja kalendara poslodavac vas mora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegovog korištenja najmanje petnaest dana početka odmora. Godišnji odmor obično se koristi u više navrata tijekom godine. U tom slučaju morate iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako s poslodavcem ne postignete drugačiji dogovor. Jedan dan godišnjeg odmora možete koristiti kad to želite, uz obvezu da o tome obavijeste poslodavca najmanje tri dana prije korištenja.
Do kada najkasnije morate iskoristiti slobodne dane?
Ako tijekom godine niste iskoristili cijeli godišnji odmor, preostale slobodne dane morate iskoristiti do 30. lipnja naredne godine. Važno je naglasiti da ne možete prenositi godišnji odmor ako vam je poslodavac omogućio njegovo korištenje tijekom godine. Dakle ako ste odbili korištenje godišnjeg odmora u predviđenom godišnjem rasporedu, gubite pravo prebacivanja slobodnih dana u iduću godinu. No u slučaju da vam je godišnji odmor prekinut iz opravdanog razloga (bolest, porodiljni dopust i sl.), imate ga pravo prebaciti u iduću godinu i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja.
Smanjuje li se plaća za vrijeme godišnjeg?
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora imate pravo na naknadu plaće i to najmanje u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca. U slučaju da niste radili sve vrijeme ta tri mjeseca prije odlaska na godišnji odmor (npr. bili ste na bolovanju), prosjek se računa za tri mjeseca u kojima ste primali cjelovitu plaću.
Što ako ostanete bez posla, a niste iskoristili godišnji?
Može se dogoditi da vam istekne ugovor o radu, a niste iskoristili godišnji odmor. U tom slučaju poslodavac vam ne treba produžiti ugovor, ali imate pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor u punom iznosu vaše prosječne mjesečne plaće ostvarene tijekom posljednja tri mjeseca rada ako je do prekida radnog odnosa došlo poslije 1. srpnja. Kada do raskida radnog odnosa dođe prije 1. srpnja, za tekuću godinu računa se razmjeran broj dana godišnjeg odmora, tj. za svaki odrađeni mjesec imate pravo na po dvanaestinu od ukupnog broja dana godišnjeg odmora.
Na naknadu imate pravo i u drugim slučajevima prekida radnog odnosa: kod sporazumnog otkaza, poslovno i osobno uvjetovanog otkaza, izvanrednog i redovnog otkaza. Naknada se oporezuje na isti način kao plaća. Znači da se obračunavaju svi propisani doprinosi te porez i prirez. Zato se prosjek plaće potreban za izračun naknade utvrđuje u bruto iznosu.
Kakva je razlika između godišnjeg odmora i plaćenog dopusta?
Pored godišnjeg odmora, tijekom godine imate pravo na slobodne dane uz naknadu plaće za važne osobne potrebe, a osobito u slučajevima sklapanja braka, rođenja djeteta, teže bolesti u obitelji, preseljenja ili smrti člana uže obitelji. Riječ je o plaćenom dopustu, a prema zakonu, za navedene potrebe možete koristiti slobodne dane u ukupnom trajanju od najviše sedam radnih dana godišnje, ako to nije drukčije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Pravo na plaćeni dopust imate i za vrijeme utrošeno za obrazovanje ili stručno osposobljavanje i usavršavanje pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu određenu kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu. Također, plaćeni dopust možete ostvariti po osnovi darivanja krvi. Kao darivatelj imate pravo na plaćen slobodni dan i možete ga koristiti na dan darivanja.