Ako ćemo potpuno iskreno, AI nam već piše mailove, sažima sastanke, traži informacije i pomaže riješiti zadatke za koje smo donedavno trošili znatno više vremena. No, sve češće preuzima i jednu puno osjetljiviju ulogu. Postaje posrednik između nas i naših kolega.
Primejrice, kolegu pitate za savjet jer znate da vrlo dobro poznaje temu, a on vam odgovori: „Pitaj Chat GPT, Copilot ili Claude.“
Možda vas ne želi odbiti. Možda vas samo pokušava potaknuti da sami dođete do odgovora, uštedjeti vrijeme ili sačuvati koncentraciju usred dana punog poruka, sastanaka i prekida. No, bez obzira na namjeru, takav odgovor lako može zazvučati kao „Nemam vremena za tebe.“
Upravo taj fenomen CNBC Make It opisuje kao „social offloading“, odnosno prebacivanje dijela komunikacije i interakcije s kolegama na umjetnu inteligenciju.
I tu se otvara zanimljivo pitanje. Što se događa kada alat koji bi nam trebao olakšati posao počne zamjenjivati i dio odnosa na kojima taj posao počiva?
Odgovori bazirani na iskustvu
Prema istraživanju CNBC-a, otprilike svaki četvrti zaposlenik koji koristi umjetnu inteligenciju već je nekog svog kolegu uputio da odgovor najprije potraži uz pomoć AI-ja.
Razlozi su uglavnom praktični. Ljudi žele potaknuti kolege na veću samostalnost, uštedjeti vrijeme i smanjiti broj prekida tijekom radnog dana.
Na papiru, sasvim razumljivo.
Problem je u tome što kolegu često ne pitamo nešto samo zato što ne znamo odgovor.
Ponekad tražimo njegovo iskustvo. Procjenu. Kontekst koji poznaje bolje od nas. Ili jednostavno želimo provjeriti jesmo li nešto dobro shvatili.
U tom trenutku odgovor „pitaj AI“ ne djeluje kao pomoć, nego kao odbijanje razgovora.
Alison Green, savjetnica za menadžment i autorica kolumne Ask a Manager, za CNBC Make It upozorava da takav potez zaposlenicima može djelovati lijeno, površno, pa i uvredljivo.
Ako ste se obratili baš određenoj osobi, vjerojatno postoji razlog zašto želite njezino mišljenje, a ne odgovor koji jednako lako možete dobiti sami.
Posebno je osjetljivo kada AI stane između zaposlenika i šefa
Još veći problem nastaje kada takvu praksu počnu koristiti menadžeri.
Istraživanje BetterUp Labsa, Stanford Social Media Laba i Saïd Business Schoola Sveučilišta Oxford pokazalo je što se događa kada nadređeni umjetnu inteligenciju počnu koristiti kao zamjenu za razgovore koji bi trebali ostati osobni, poput mentorstva, savjeta o karijeri ili razgovora o razvoju zaposlenika.
Rezultati su prilično jasni.
Kada voditelji takve razgovore prepuste AI-ju, želja zaposlenika za odlaskom iz kompanije raste 29 posto, burnout raste 26 posto, a koordinacija unutar tima pada 12 posto.
Drugim riječima, ono što menadžeru može izgledati kao mala ušteda vremena, zaposleniku može poslati sasvim poruku da za njegov razvoj, pitanje ili problem jednostavno nema dovoljno prostora.
Je li AI poboljšao kulturu na poslu? Zaposlenici su podijeljeni
Otprilike polovica zaposlenika u organizacijama koje su uvele AI kaže da se kultura na njihovu radnom mjestu tijekom posljednjih godinu dana promijenila.
No, oko toga je li promjena bila dobra ili loša nema konsenzusa.
Njih 25 posto smatra da se kultura u određenoj mjeri pogoršala, dok 24 posto kaže da se poboljšala.
Ta podijeljenost možda najbolje pokazuje gdje se trenutačno nalazimo.
Još uvijek učimo gdje nam AI zaista pomaže, gdje uklanja nepotrebne zadatke i štedi vrijeme, a gdje u želji za većom učinkovitošću počinjemo uklanjati i nešto što nam je za dobar posao ipak potrebno.