Ministri financija skupine vodećih razvijenih i gospodarstava u razvoju G20 okupili su se krajem prošlog tjedna u Veneciji kako bi razgovarali o predloženim izmjenama globalnog sustava oporezivanja i stanju u gospodarstvu.
Inicijativa Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i G20 za suzbijanje erozije porezne baze i prebacivanja dobiti predložila je da se uvede minimalna globalna stopa oporezivanja kompanija od najmanje 15 posto.
Predloženo je i da se dio prava na oporezivanje multinacionalnih kompanija čiji prihodi premašuju 20 milijardi eura preusmjeri iz matičnih zemalja u one u kojima posluju, pod uvjetom da dobit premašuje 10 posto prihoda.
Prag od 20 milijardi eura mogao bi biti prepolovljen za sedam godina, nakon redovne analize novih propisa, napominje Reuters.
Prijedloge je prije desetak dana poduprlo 130 članica inicijative, uključujući Hrvatsku, ali pregovori se nastavljaju i američko ministarstvo financija signaliziralo je prije desetak dana da bi minimalna stopa trebala biti viša no što je dogovoreno.
Kabinet predsjednika Joea Bidena planira izmijeniti porezne zakone i udvostručiti minimalnu stopu oporezivanja dobiti koju američke kompanije ostvaruju u inozemstvu, na 21 posto, za potrebe financiranja postpandemijskog oporavka, podsjeća Reuters.
Bijela kuća želi uvesti i novi porez prema kojem kompanije ne bi imale pravo na porezne odbitke u SAD-u ako plaćaju poreze u zemljama koje nisu usvojile globalnu minimalnu poreznu stopu.
Financijski dužnosnici skupine G20 dali su prošle subote zeleno svjetlo prijedlozima izmjena, a američkom stavu da bi minimalna stopa globalnog poreza trebala biti viša pridružio se i francuski ministar financija Bruno Le Maire.
"Mislim da bi najbolje rješenje bilo oporezivanje 25 posto dobiti kako bi se uvažile bojazni nekih zemalja u razvoju, koje su sasvim legitimne", izjavio je Le Maire u subotu.
Povjerenik Europske unije za ekonomiju Paolo Gentiloni naglasio je pak na sastanku da višu stopu traže gospodarstva u nastajanju, poput Brazila.
Neke zemlje traže da porez plaćaju kompanije s prihodima većim od 10 milijardi eura, dodao je Gentiloni, a neke pak traže da se proširi popis izuzetih sektora, na kojem su trenutno financijske usluge i rudarstvo, navodi Reuters.
Izvor: Hina
