Što si iskusniji u poslu, to je veća opasnost da prestaneš postavljati pitanja. Čini ti se da već znaš kako stvari funkcioniraju, a priznati da nešto ne znaš ponekad može djelovati kao slabost. No upravo bi znatiželja mogla biti jedna od važnijih vještina za razvoj tvoje karijere – osobito u vremenu u kojem se poslovi, tehnologije i očekivanja mijenjaju brže nego ikad, objavljuje zaposlena.hr.
Na razgovoru za posao obično želiš pokazati koliko znaš. Pripremaš odgovore, proučavaš tvrtku, uvježbavaš predstavljanje svojeg iskustva i pokušavaš ostaviti dojam osobe koja se može nositi sa svakim izazovom. Međutim, poslodavcu ponekad mnogo više o tebi otkriva ono što pitaš nego ono što odgovoriš.
Znatiželja je jedan od važnih pokazatelja potencijala za razvoj. Čak i odličan životopis gubi dio svoje snage ako ne pokazuješ stvarno zanimanje za posao, ljude i kulturu tvrtke. Znatiželja pritom nije pokušaj da ostaviš dojam pametnim pitanjem. To je spremnost da istražuješ, povezuješ informacije i ne prihvaćaš automatski ono što ti se čini poznatim. Upravo zbog toga korisna je daleko izvan razgovora za posao.
Ne dopusti iskustvu da postane prepreka
Paradoks je poslovnog iskustva u tome što ti istodobno može pomoći i odmoći. Što dulje nešto radiš, bolje prepoznaješ obrasce, brže donosiš odluke i imaš više znanja na koje se možeš osloniti. Ali iskustvo sa sobom može donijeti i uvjerenje da već znaš dovoljno.
Tada se sve rjeđe pitaš zašto nešto radiš upravo tako, postoji li bolji način i što se u međuvremenu promijenilo.
Znatiželju potiče trenutak u kojem postaneš svjestan razlike između onoga što znaš i onoga što želiš znati. Zanimljivo je da te neka tema često najviše privlači kada o njoj već znaš ponešto, ali nedovoljno da bi imao cijelu sliku.
U poslovnom svijetu to možeš pretvoriti u jednostavnu naviku. Umjesto da na poznati problem odmah primijeniš poznato rješenje, zapitaj se: Što ovdje možda ne znam? Što se promijenilo od posljednjeg puta? Koju pretpostavku uzimam zdravo za gotovo?
Pitaj „zašto” čak i kada već znaš „kako”
U mnogim tvrtkama postoje procesi koje zaposlenici ponavljaju godinama, a da više nitko nije siguran zašto su uopće uvedeni. „Tako se uvijek radilo” može biti praktično objašnjenje, ali rijetko je dobar argument.
Ako si znatiželjan, nećeš nužno odbaciti postojeći način rada. Prvo ćeš pokušati razumjeti njegovu logiku.
Zašto ovaj izvještaj izrađujemo svakog tjedna? Tko ga koristi? Koju odluku donosimo na temelju njega? Možemo li do istog rezultata doći jednostavnije?
Takva pitanja nisu rezervirana za menadžere. Upravo ti, ako svakodnevno obavljaš određeni posao, možeš među prvima uočiti nepotrebne korake, nove potrebe klijenata ili prilike za poboljšanje.
Na razgovor za posao ne nosi samo popis pitanja
„Imaš li pitanja za nas?” gotovo je neizbježan završetak razgovora za posao. Zato je korisno unaprijed pripremiti nekoliko pitanja. Problem nastaje kada razgovor izgleda kao popis koji samo treba prekrižiti: postaviš pitanje, saslušaš odgovor i odmah prelaziš na sljedeće.
Prava se znatiželja vidi u nastavku razgovora. Ako sugovornik kaže nešto neočekivano, zadrži se na tome. Pitaj ga što to znači u svakodnevnom radu ili možeš li čuti konkretan primjer.
Umjesto općenitih pitanja o tome kako izgleda tipičan radni dan, raspitaj se o kompromisima koje određena pozicija zahtijeva ili situacijama u kojima zaposlenik mora najviše koristiti vlastitu prosudbu.
Tako ne prikupljaš samo informacije koje će ti pomoći da dobiješ posao. Pokušavaš ustanoviti želiš li taj posao uopće.
Nauči reći „ne znam”
Na poslu se često trudiš ostaviti dojam osobe koja ima odgovore. Posebno kada si dugo u struci ili si napredovao na višu poziciju. „Ne znam” može zvučati neugodno jer ga povezuješ s nedostatkom stručnosti.
No mnogo je korisnije jasno priznati granice svojeg znanja nego improvizirati odgovor samo kako bi sačuvao dojam kompetentnosti.
To ne znači pasivno slegnuti ramenima. Umjesto da samo kažeš „ne znam”, pokušaj ovako:
„S tim se još nisam susreo, možeš li mi pokazati primjer?”
Ili:
„Nisam siguran da to dobro razumijem. Evo kako sam ja shvatio problem – jesam li nešto propustio?”
Ono što ne znaš ne trebaš skrivati. Iskoristi to kao priliku da pokažeš kako razmišljaš, postavljaš pitanja i dolaziš do razumijevanja.
Obrati pozornost i na ono što nije rečeno
Dobra pitanja ne nastaju samo iz onoga što čuješ. Ponekad su najzanimljivije informacije upravo one koje nedostaju.
Ako ti netko predstavlja novi projekt i govori o rokovima, budžetu i ciljevima, ali ne spominje tko će donositi konačne odluke, vrijedi to pitati. Ako na razgovoru za posao detaljno čuješ što se od tebe očekuje, ali ništa o tome zašto je prethodna osoba otišla, i to je informacija koju možeš pokušati doznati.
Uočavanje takvih praznina jedan je od važnijih znakova znatiželje. Ono što je izostavljeno može upućivati na pretpostavke ili nejasnoće koje vrijedi dodatno istražiti.
Stvori prostor za istraživanje
Znatiželju je teško njegovati ako je svaki trenutak radnog dana podređen izvršavanju zadataka. Tvrtke zato mogu učiniti više od toga da zaposlenicima samo poruče kako trebaju biti inovativni.
Ne moraš, međutim, čekati da takvu kulturu stvori tvoj poslodavac. Odvoji dio vremena za čitanje izvan svoje uže specijalnosti, razgovaraj s kolegom iz drugog odjela ili povremeno otiđi na sastanak koji nije izravno povezan s tvojim zadacima.
Pitaj kolege kako oni rješavaju problem koji ti svakodnevno promatraš iz samo jednog kuta.
Ponekad ti upravo tuđa perspektiva može pomoći da prepoznaš rješenje koje ti ranije nije palo na pamet.
Ne traži samo odgovore – traži bolja pitanja
U karijeri se lako usredotočiti na gomilanje odgovora. Želiš više znanja, iskustva i stručnosti. Sve je to važno, ali u okruženju koje se neprestano mijenja današnji odgovor sutra možda više neće vrijediti.
Zato znatiželju nemoj promatrati kao urođenu osobinu koju neki ljudi imaju, a drugi nemaju. Ona je praksa koju možeš razvijati.
Za početak je dovoljno uvesti nekoliko malih promjena: postavi još jedno pitanje prije nego što zaključiš da razumiješ problem, saslušaj odgovor prije nego što počneš pripremati vlastiti, priznaj kada nešto ne znaš i povremeno preispitaj postupke koje već dugo uzimaš zdravo za gotovo.
Jer za razvoj karijere nije uvijek presudno koliko odgovora imaš. Ponekad je važnije znaš li postaviti pravo pitanje.