Darežljivost nije nužno pitanje dubine novčanika. Mnogo govori i o tome koliki su dio vlastitih prihoda ljudi spremni izdvojiti kako bi pomogli drugima, bilo kroz organizirane donacije, podršku zajednici ili neposrednu pomoć nekome kome je potrebna.
Upravo po tom kriteriju Hrvatska se nalazi pri samom europskom vrhu.
Prema World Giving Reportu organizacije Charities Aid Foundation (CAF), Hrvati su tijekom 2025. za različite oblike pomoći drugima u prosjeku izdvajali 0,8 posto svojih prihoda, čime je Hrvatska zauzela drugo mjesto u Europskoj uniji.
Ispred Hrvatske nalazi se samo Rumunjska s 0,9 posto, dok je na trećem mjestu Irska sa 0,7 posto prihoda, prenosi poslovni dnevnik.
Gotovo šest od deset Europljana doniralo novac
Istraživanje je pokazalo da je tijekom 2025. godine gotovo 60 posto Europljana izdvojilo novac za neku vrstu pomoći drugima. U obzir su uzete donacije humanitarnim organizacijama, davanja u vjerske svrhe i izravna pomoć pojedincima u potrebi.
CAF je u istraživanju obuhvatio 60.443 osobe iz 105 zemalja, a ispitanici su odgovarali o svojim donacijama tijekom 2025. godine.
Kada se promatraju samo donacije dobrotvornim organizacijama, među europskim se zemljama posebno izdvajaju Irska i Nizozemska. Više od dvije trećine stanovnika Irske tijekom godine doniralo je takvim organizacijama.
Europa ipak zaostaje za ostatkom svijeta
Unatoč pojedinim zemljama s visokim udjelom donacija, Europa je kao kontinent na začelju kada se darežljivost promatra kroz udio prihoda.
Europljani su u prosjeku donirali 0,6 posto svojih prihoda, dok je svjetski prosjek iznosio jedan posto. U Njemačkoj, Francuskoj i Italiji, trima najvećim gospodarstvima EU-a, prosječne donacije iznosile su oko 0,4 posto prihoda.
Zanimljivo je i da se među deset najdarežljivijih država svijeta ne nalazi nijedna članica Europske unije.
Na globalnoj ljestvici prednjači Nigerija, čiji su stanovnici za pomoć drugima u prosjeku izdvajali čak 2,8 posto prihoda. Na suprotnom kraju nalazi se Japan s tek 0,2 posto.