Resorno Ministarstvo rada konačno je u proceduru javnog savjetovanja pustilo prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju koji donosi novi model obiteljskih mirovina i povećanje najniže mirovine. Iako su umirovljenici iskazali nezadovoljstvo jer će se mirovine povećati samo pojedinim skupinama, a ne svima, iz Ministarstva imaju objašnjenje:
“Prema podacima HZMO-a prosječna mirovina, ne računajući mirovine ostvarene prema međunarodnim ugovorima, u svibnju 2022. godine iznosila je 3.048 kuna, a njezin udio u prosječnoj neto plaći 40,07%. Prosječna obiteljska mirovina u istom razdoblju izonsila je 2.458 kuna, a udio u prosječnoj neto plaći 32,32%, dok je prosječna najniža mirovina iznosila 2.010 kuna, a njezin udio u prosječnoj plaći 24,88%. Ako se uzmu u obzir podatci o prosječnoj starosnoj mirovini koja je u svibnju 2022. godine iznosila 3.310 kuna, razvidno je kako je potrebno povećati razinu adekvatnosti za posebno osjetljive kategorije korisnika obiteljske i najniže mirovine”, poručuje Ministarstvo u ‘ocjeni stanja’ koje prethode zakonskim izmjenama, piše mirovina.hr.
Dvije krupne promjene kod obiteljskih mirovina
Redefiniranjem modela obiteljske mirovine i dodatnim povećanjem najniže mirovine povećat će se razina adekvatnosti mirovina za ove osjetljive kategorije umirovljenika, poručuju iz Ministarstva. Kod obiteljskih mirovina imamo dvije krupne izmjene.
Sve obiteljske mirovine rastu 10 posto
U prvom dijelu povećava se mirovinski faktor za izračun visine obiteljske mirovine. On trenutačno iznosi 70, a raste na 77 posto (ako se radi o jednom članu), za dva člana raste s 80 na 88 posto, a za tri ili više člana raste s 90 na 100 posto. U prijevodu, budući da je danas u najvećem broju slučajeva moguće naslijediti 70 posto mirovine preminulog, taj postotak se diže na 77 posto što predstavlja rast od 10 posto.
Očekuje se da će Zakon na snagu stupiti 1. siječnja 2023. godine, a oko ovog koraka korisnici neće imati posla nego će im HZMO po službenoj dužnosti u roku od tri mjeseca dostaviti uvećane mirovine.
Zadržavanje vlastite i nasljeđivanje dijela mirovine preminulog partnera
Također, omogućit će se i korištenje dijela mirovine preminulog partnera uz osobnu mirovinu, bila ona starosna, prijevremena starosna ili invalidska. Radi se o glavnoj značajki ove reforme.
Najniža mirovina
Najniža mirovina od 1. siječnja 2023. raste za 1,5 posto, a u zakonskim izmjenama propisano je još jedno povećanje od 1,5 posto počevši od 1. siječnja 2025. godine.
Uvjeti za nasljeđivanje mirovine neće se svidjeti svakome
Po prvi puta objavljeni su i uvjeti za nasljeđivanje dijela obiteljske mirovine uz zadržavanje vlastite. Oni su:
- navršenih 65 godina života preživjelog partnera
- udovica/udovac mora biti jedini korisnik obiteljske mirovine i ispunjava propisane uvjete za stjecanje obiteljske mirovine prema dosadašnjem Zakonu o mirovinskom osiguranju ili drugom posebnom propisu o mirovinskom osiguranju
- ukupna svota mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja ne smije prijeći iznos od 80 aktualnih vrijednosti mirovine (AVM = 73,13) što u ovom trenutku iznosi 5.850,40 kuna
Doduše, prije nego što zakon stupi na snagu očekuje se značajno usklađivanje aktualne vrijednosti mirovine pa će gornja granica najvećeg mogućeg iznosa osobne i dijela naslijeđene mirovine vjerojatno biti iznad 6.000 kuna te će sa svakim dodatnim usklađivanjem rasti. Izmjenama se također predlaže i izuzimanje obiteljske mirovine od ovrhe ako takvu mirovinu koriste djeca umrlog osiguranika, a udovica je nositelj prava na obiteljsku mirovinu za djecu iz razloga obavljanja roditeljske dužnosti prema djeci umrlog osiguranika.
U brojkama
Posljedice u brojkama izgledat će otprilike ovako:
- više od 136 tisuća korisnika obiteljskih mirovina, koji uglavnom nemaju pravo na svoju mirovinu dobit će povećanje od 10 posto
- ukupna mirovinska primanja za 155 tisuća umirovljenika (u trenutku kada navrše 65 godina) povećat će se jer će moći naslijediti dio mirovine preminulog partnera i zadržati osobnu mirovinu
- za više od 287 tisuća korisnika najniže mirovine stiže dva povećanja od 1,5 posto
- trošak ovih izmjena u 2023. godini iznosi 1,21 milijardu kuna, u 2024. 1,47 milijardi kuna, a u 2025. godini 1,70 milijardi kuna
“Predloženim mjerama postići će se veća razina socijalne sigurnosti te smanjit rizik od siromaštva za posebno osjetljive kategorije umirovljenika, posebno onih s najnižim mirovinskim primanjima. Pri tome je svakako važno naglasiti da je omogućavanje isplate dijela obiteljske mirovine korisnicima značajan iskorak u mirovinskom sustavu generacijske solidarnosti, jer to prema važećem zakonodavnom okviru nije bilo moguće”, zaključak je Ministarstva rada
