Jačanje kulture napojnica u uslužnom sektoru i uvođenje sustavnijih rješenja obračuna i naplate napojnica, kao i porezno rasterećenje o kojem se priča godinama bez rezultata, u vremenima oporavka od pandemijske krize svakako bi poslodavcima olakšalo potragu za radnicima u turizmu, a zaposlenicima bi omogućilo da za pružanje dodane vrijednosti dobiju veću nagradu.
To za državu ne bi trebao biti skupi megaprojekt, radi se o jednostavnom setu alata koje već koriste mnoge turističke zemlje, slažu se sugovornici Poslovnog dnevnika koji ističu da je ovo samo jedna od mjera kadrovske politike koja je u današnjim okolnostima prioritet.
Na 100 kn država uzme 60
Da se raspitamo o trendovima vezanim uz napojnice potaknula su nas iskustva zagrebačkih ugostitelja koji ovih dana imaju jako puno posla, a jako malo radnika, dok su konobari u situaciji da svakom drugom gostu bez gotovine objašnjavaju da napojnicu ne mogu platiti karticom.
“Na napojnicu od 100 kuna država uzima 60 kuna, jer napojnicu tretira kao i svaki drugi prihod, na to plaćamo sve poreze i doprinose. To je vrlo jednostavan razlog zbog kojeg većina ugostitelja ne omogućuje plaćanje napojnica kartično, već traže napojnice u gotovini. To je sve veći problem, jer je kartično plaćanje uobičajeno i gosti sve manje nose gotovinu, i konobari često ostaju bez napojnice. Osim toga imamo i te brojne nesporazume i pojašnjavanja između gostiju, radnika i poslodavaca koji žele poslovati u skladu sa zakonom – teško je svima objasniti da 60 posto prihoda odlazi na razna davanja”, kaže zagrebački ugostitelj Dražen Biljan.
Podsjeća da se udruge godinama bore da se iznos do 10 posto napojnice ne oporezuje, no Ministarstvo financija to nikad nije smatralo opravdanim jer to nije praksa u Europi. No čini se da taj argument više ne stoji. Konzultantica Sanja Čižmar ističe kako je izuzeće oporezivanja napojnica u Europi uzlazni trend.
Za i protiv
“Raste svijest vlada zemalja Europe o pozitivnom utjecaju smanjivanja oporezivanja na povećano zapošljavanje u hotelsko-ugostiteljskom sektoru. Francuska je od početka ove godine uvela izuzimanje napojnica od oporezivanja porezom na dodanu vrijednost, a sličan sustav postoji i u UK, Irskoj te još nekim europskim zemljama. Porezni sustav hotelsko-ugostiteljskog sektora uključuje više mjera koje bi se mogle uvesti kako bi povećale atraktivnost zapošljavanja u sektoru, posebice u uvjetima oporavka od Covid krize. Iako predstavlja tek jedan od segmenata oporezivanja, aspekt oporezivanja napojnica već je dulje jedna od mjera koju sektorske udruge predlažu Vladi RH u cilju povećanja atraktivnosti zapošljavanja u hotelijerstvu i ugostiteljstvu”, otkriva Sanja Čižmar.
Zemlje koje primjenjuju izuzeće napojnica iz sustava oporezivanja primjenjuju različite sustave koji jamče pravednu distribuciju napojnica među svim zaposlenicima koji sudjeluju u isporuci ugostiteljske usluge, primjerice UK ima takozvani “tronc sustav” koji je osmišljen upravo s tom svrhom.
Protivnici izuzimanja napojnica iz sustava oporezivanja ističu mogući izazov povezan s eventualnim scenarijem gdje bi poslodavci mogli dio plaća zaposlenika isplaćivati putem napojnica. No, Čižmar ističe da i ovdje postoji rješenje, na primjer da se ograniči postotak prometa na ime napojnica koji podliježe izuzeću od oporezivanja (do 10%).
Konzultant Emanuel Tutek dodaje da se i mimo poreznih rasterećenja u Hrvatskoj može pojačati kultura plaćanja napojnica, koje su u velikom broju zemalja normalna stvar u različitim uslužnim djelatnostima koje su dio turizma. Napojnice u iznosu od 10 do 30 posto u svijetu se daju osim u ugostiteljskim objektima i taksistima, turističkim vodičima…
“Hrvatska ne mora ništa posebno izmišljati, u svijetu postoje različiti modeli upravljanja sustavom napojnica, na nama je samo da odaberemo onaj koji najbolje odgovara našoj kulturi i implementiramo ga, ali taj proces mora biti sustavan, odnosno u njemu bi trebali sudjelovati svi, od ugostitelja do zakonodavaca i porezne do onih zaduženih za promociju, smatra Tutek.
