Najnoviji podaci o zaposlenosti u Hrvatskoj otkrivaju zabrinjavajući trend. U rujnu 2026. godine broj zaposlenih u pravnim osobama smanjen je u čak 20 županija, dok je rast zabilježen samo u jednoj. Pad zaposlenosti vidljiv je i na tromjesečnoj razini, a razlike među hrvatskim županijama i dalje su velike, prenosi dalmacijadanas.hr.
Prema podacima dobivenima obradom obrasca JOPPD, u rujnu 2026. najviše zaposlenih bilo je u Gradu Zagrebu, njih 379.600, što čini 21,5 posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se Ličko-senjska županija s 19.367 zaposlenih, odnosno 1,1 posto ukupnog broja.
Zagreb prednjači i prema broju zaposlenih žena. U glavnom gradu zaposleno ih je 186.144, dok ih je najmanje u Ličko-senjskoj županiji, svega 8.706.
Samo jedna županija bilježi rast zaposlenosti
Usporedba s rujnom prošle godine pokazuje da je broj zaposlenih u pravnim osobama porastao jedino u Brodsko-posavskoj županiji, i to za skromnih 0,2 posto.
Istodobno je pad zabilježen u preostalih 20 županija, a najveći u Ličko-senjskoj županiji i Gradu Zagrebu, gdje je broj zaposlenih smanjen za dva posto.
Još nepovoljniju sliku otkrivaju tromjesečni podaci. U razdoblju od srpnja do rujna 2026., u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, broj zaposlenih u pravnim osobama pao je u svim hrvatskim županijama.
Najveći pad ponovno je zabilježen u Ličko-senjskoj županiji, za 2,8 posto.
Kakva je situacija u Dalmaciji?
Ni dalmatinske županije nisu izbjegle negativan trend. Prema godišnjoj usporedbi za rujan, broj zaposlenih u pravnim osobama smanjen je i u Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj te Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Ipak, jedan podatak izdvaja Splitsko-dalmatinsku županiju. Naime, u razdoblju od srpnja do rujna 2026. broj zaposlenih žena u toj županiji ostao je nepromijenjen u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Na razini Hrvatske broj zaposlenih žena u rujnu je porastao u sedam županija, najviše u Požeško-slavonskoj i Brodsko-posavskoj, za po 0,8 posto.
Velike razlike u nezaposlenosti
Podaci otkrivaju i značajne razlike u stopama registrirane nezaposlenosti.
Najviša stopa u rujnu zabilježena je u Virovitičko-podravskoj županiji, gdje je iznosila 7,9 posto. To je čak 4,5 postotnih bodova više od hrvatskog prosjeka, koji iznosi 3,4 posto.
Najnižu stopu nezaposlenosti imala je Istarska županija, svega 1,1 posto.
Posebno je izražena razlika među ženama. U Virovitičko-podravskoj županiji stopa registrirane nezaposlenosti žena iznosila je 9,2 posto, dok je u Istri bila samo 1,3 posto.
Važna napomena o podacima
Podaci su dobiveni obradom obrazaca JOPPD prema pretežitoj djelatnosti NKD-a 2025. i mjestu prebivališta odnosno boravišta zaposlenih. Zbog takve metodologije podaci po djelatnostima nisu izravno usporedivi s ranije objavljenim mjesečnim podacima.