OVI indeks je i četvrti mjesec zaredom zabilježio pad na godišnjoj razini, -5,4 posto u odnosu na travanj prošle godine, što je usporavanje pada u odnosu na -8,4 posto zabilježenih u ožujku. Desezonirane vrijednosti upućuju na to da je u odnosu na prethodni mjesec potražnja za radom porasla za 1,3 posto, ali od početka ove godine indeks je ukupno ipak u padu, i to za -2,7 posto. S obzirom na to da je drugo tromjesečje tek započelo, morat ćemo pričekati barem podatke za svibanj da bismo mogli s većom sigurnošću komentirati signale s tržišta rada i njihov utjecaj na stopu rasta realnog BDP-a.
Prvih pet najtraženijih zanimanja ostalo je isto u odnosu na travanj prošle godine; prodavač je ostao na poziciji najtraženijeg zanimanja, slijedili su konobar i kuhar, a vozač i skladištar su se zamijenili za četvrto i peto mjesto. Najveći pozitivan doprinos stopi rasta indeksa u travnju dali su oglasi za vozače, referente i kuhare, dok su najveći negativan doprinos imali oglasi za skladištare i poslove u financijama. Programeri su na ljestvici najtraženijih zanimanja pali za šest mjesta, s 19. na 25., isto kao i poslovi u financijama, koji su s 15. pali na 21. mjesto. Na istoj ljestvici su se najviše popela zanimanja farmaceut i kozmetičar koji su se pomaknuli za šest mjesta gore, u slučaju farmaceuta s 29. na 23. mjesto, a kozmetičara s 26. na 20. mjesto.
U odnosu na travanj 2023. godine, povećao se udio oglasa u kojima se traži srednja razina obrazovanja (sa 63,3 na 65,5 posto), dok su se udjeli oglasa u kojima se tražila niska ili visoka razina obrazovanja smanjili sa 17,2 na 16,2 posto za nisku i s 19,5 na 18,3 posto za visoku razinu obrazovanja. Najveći negativan doprinos godišnjoj stopi pada indeksa dali su oglasi u kojima se tražila visoka razina obrazovanja, a najmanji negativan doprinos stigao je od oglasa sa srednjom razinom obrazovanja. Trend rasta udjela oglasa koji nude ugovor na neodređeno nastavio se i u travnju, najviše nauštrb ugovora na određeno, ali i sezonskih zaposlenja, čiji je udio iznosio 10,7 posto. Južni Jadran je jedina regija koja je u travnju imala pozitivan doprinos stopi rasta oglasa i gdje je zabilježen godišnji rast broja oglasa od 3,0 posto. Zanimanja koja su imala najveći pozitivan doprinos stopi rasta indeksa u toj regiji bila su prodavač, hotelijer/ugostitelj, konobar te kuhar. Kod kuhara i konobara došlo je do rasta udjela oglasa u kojima se nudi ugovor na neodređeno, i to nauštrb ugovora na određeno vrijeme, kod hotelijera/ugostitelja dinamika je bila slična, s razlikom da se smanjio i udio sezonskih poslova, dok se kod prodavača povećao udio oglasa na određeno vrijeme, najviše nauštrb sezonskog zaposlenja.
Što je OVI?
Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2020.).
Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2020. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.
