U HRT-ovoj emisiji U mreži prvog gostovali su savjetnica Uprave Fine Vinka Ilak i državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Josip Salapić te najavili što se može očekivati u tjednima koji slijede.
"U ponedjeljak se kreće s nastavkom ovrha. Grupe se odnose na postupke kod javnih bilježnika. Kod njih je oko 190.000 prijedloga za ovrhu. Oni će tek početi s donošenjem rješenja o ovrsi. To ne znači da će sva rješenja doći u Finu. Postupak kod bilježnika se provodi tako da bilježnik, kada donese rješenje o ovrsi, prvo ga dostavlja ovršeniku koji na njega može prigovoriti. Ako ovršenik ne smatra da je dužan, on ga može osporiti i tada će se postupak nastaviti u parnici. Tek ako ovršenik ne uloži prigovor rješenje može postati pravomoćno i tek tada se može dostaviti u Finu na naplatu", kazala je Ilak.
Preporuka je da kada ovršenici dobiju rješenje o ovrsi, kada dobiju obavijest od Fine da se provodi ovrha, da probaju stupiti u kontakt s vjerovnikom i probaju se dogovoriti oko nekakve dobrovoljne načina otplate duga kako bi spriječili daljnju ovrhu, dodala je.
Na pitanje da prije neki ovršenici nisu niti znali da ih se ovršuje, rekla je da se to ne bi smjelo dogoditi. Vjerojatno negdje dolazi do propusta, no svaki građanin koji sumnja, može u svakom trenutku dobiti podatke od Fine osobno u poslovnici ili putem e-građana jer je Fina podigla aplikaciju e-blokade, objasnila je Ilak.
Plan je bio izbjeći ovršnički 'tsunami'
Također građani mogu za one postupke koji nisu došli do Fine i nalaze se kod bilježnika nazvati broj koji je postavila javnobilježnička komora i doznati ima li nešto i kod kojeg bilježnika.
„Ono što je važno za istaknuti da građani znaju kako je Ministarstvo pravosuđa i uprave učinilo velike napore da se ne dogodi ovršni tsunami. Potpunim zatvaranjem gospodarstva i Hrvatske zbog straha od pandemije odlučili smo se na moratorij na 3 plus 3 mjeseca. Sada smo se naučili živjeti s virusom. Da smo nastavili s moratorijem, nakupio bi se još veći broj ovrha. Onda bi se dogodilo da bismo početkom 2021. imali još veći broj ovrha. Dogovorili smo da javnobilježnička komora i bilježnici da te ovrhe ne idu odjednom na naplatu. Bit će tri faze, oko 60.000 u svakoj“, rekao je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Josip Salapić.
Dodao je da prva faza počinje 19. listopada i tu će biti ono što se odnosi do prije moratorija na proljeće. Druga faza kreće 20. studenoga za prva tri mjeseca moratorija, a 20. siječnja za druga tri mjeseca moratorija.
„Činimo velike napore da dopunama i izmjenama Zakona o ovrsi do kraja godine stupe na snagu novi propisi koji će učiniti dostojanstveniji položaj ovršenika u postupku. U zakonu ćemo donijeti kako će javni bilježnik biti obvezan obavijestiti ovršenika o dugu. Ovršenik će imati rok od 15 dana da razmisli je li to njegov dug, je li to plaćeno ili nije ili će osporavati dug. Ako se odluči platiti, neće imati nikakvih ovršnih troškova niti postupka. Ako kaže da nije dužan, onda ide u parnicu. Dakle, sud se u to uključuje i on odlučuje o vjerodostojnosti traženja vjerovnika“, rekao je Salapić.
Nadalje pozvali smo sve vjerovnike da u ovoj situaciji još jednom do isteka moratorija još jednom javno pozovu i daju ovršeniku mogućnost da plati dug te da im daju mogućnost otplate na nekoliko rata, dodao je.
„Pokušavamo štititi dostojanstvo dužnika, ali i da se sačuva vladavina prava i gospodarska aktivnost. Pokretanje postupka kad se zakon skine s moratorija traje i preko dva mjeseca. Još toliko ovršenik ima mogućnost javiti se ovrhovoditelju i dogovoriti se da dug plati na rate“, objasnio je.
Najviše dugujemo bankama
„Ako se gleda struktura dugovanja ovršenika, onda najveći iznos građani duguju financijskom sektoru odnosno bankama. Tu su krediti i kreditne kartice. Na banke otpada oko 35%. Zatim dolaze telekomunikacije po broju ovrha, na ta dugovanja otpada oko 5% ukupnog iznosa dugovanja. Na režije otpada ispod 2%. Prosječno jedan građanin ima 5 ovrha, a najčešće dvije, dok mali broj građana ima jako veliki broj ovrha“, rekla je Ilak.
Kod ovrha radi se o različitim ljudskim sudbinama. Samo oko 1475 ljudi duguje 50% duga, a oko 110.000 oko 40%. To znači da 1475 ljudi duguje više nego 110.000 ljudi. Tu se vjerojatno radi o potraživanjima nekakvih poslovnim odnosima u nekakvim poduzetničkim pothvatima iz kojih su ostali dužni jer se radi o dugovanjima većim od milijun kuna jer je malo vjerojatno da je prosječni građanin u potrošačkom odnosu stvorio tako veliki dug, objasnila je Ilak.
Zaštićeni račun
Dodala je ovršenici trebaju otvoriti zaštićeni račun, putem e-građana, Finine internetske stranice ili putem e-maila ili u poslovnici Fine.
„Otvaranje računa i vođenje je besplatno. Od ovrhe je izuzeto do 4289 kuna, a u pravilu je od ovrhe izuzeto tri četvrtine plaće ili mirovine. Ako imate mirovinu od 4000, od toga na zaštićeni račun ide 3000 kuna, a za ovrhu se može uzeti 1000 kuna bez obzira na to imate li jednu ili pet ili 10 ovrha te se vjerovnici namiruju redoslijedom kako su postavljeni kod Fine“, rekla je Ilak.
Izvor: HRT
