Vlada je započela pregovore sa sindikatima javnog sektora o novom temeljnom kolektivnom ugovoru jer postojeći istječe ove godine. To je ključni dokument koji, nakon Zakona o radu, regulira materijalna prava zaposlenih u javnom sektoru i na njega se oslanjaju ostali sektorski ugovori.
Konkretni razgovori o plaćama za iduću godinu još nisu počeli, ali kako Večernji list doznaje iz sindikalnih izvora, oni će na njih stići s usuglašenim zahtjevom da im se iduće godine isplati trinaesta plaća.
Konkretno, traže da svaki od približno 230 tisuća zaposlenih u javnom sektoru iduće godine umjesto božićnice od 1500 kuna dobije jednu plaću koja bi se vodila kao trinaesta plaća. Taj zahtjev pravdaju sličnom praksom u mnogim europskim zemljama gdje je 13. plaća, a ne neoporeziva božićnica kao kod nas, uobičajena. U Austriji se, na primjer, isplaćuje i 14. plaća.
Ne odriču se regresa
Zaposleni u javnom sektoru ove su godine dobili 1500 kuna regresa, a u prosincu ih očekuje isti iznos božićnice. Prema zahtjevima sindikata, spomenuti iznos regresa zadržao bi se i dalje, ali bi se božićnica trebala pretvoriti u 13. plaću, identičnu ostalim primanjima zaposlenih u javnim i državnim službama.
Prosječne plaće u osnovnim školama iznose oko 7800 kuna i ove su godine porasle gotovo devet posto u odnosu na prošlu, u srednjim školama plaće su oko 8000 kuna, a na fakultetima oko 11 tisuća kuna i u godini dana povećane su 8 do 9 posto.
To je gotovo dva puta brži rast plaća u odnosu na prosječne plaće u zemlji i na razini su rasta plaća u najdinamičnijem IT sektoru.
Sindikati se još usuglašavaju oko osnovice, zasad se ne spominje neki postotak, te bi pred vladu i ministra Marića mogli izići sa zahtjevom da primanja u javnom sektoru trebaju pratiti kretanje plaća u realnom sektoru. Ukupno su bruto plaće u državi u prvih devet mjeseci ove godine povećane 3.9 posto, no glavninu tog rasta povukao je javni sektor. Najbrži rast plaća u nedržavnom sektoru imao je IT sektor te ugostiteljstvo i turizam.
Izvor: Večernji list
