Produktivnost na radnom mjestu kao i broj sati rada teme su koje na domaćem i svjetskom tržištu stoljećima pokreću velike rasprave. Sve je započelo davne 1817. godine kada je Robert Owen uvidio da ljudi nisu produktivni 10 ili 16 sati koliko je tada trajao radni dan. Iako njegova kampanja u to doba nije urodila plodom, upravo je on zaslužan za podizanje svijest o ovom gorućem problemu. Njegova ideja zaživjela je tek 1914. kada je Ford Motor Company ‘srezao’ radne sate na vrijeme koje i danas poznajemo.
Zbog sve većeg obima posla, porasta količine informacija i zahtjevnosti radnih zadataka, produktivnost na radnom mjestu danas je jedna od glavnih tema na tržištu rada. Je li točna tvrdnja da smo u danu produktivni svega 4 do 5 sati, pokušao je saznati MojPosao portal (koji posluje unutar Alma Career grupacije) u istraživanju provedenom na preko 800 ispitanika.
Produktivni smo manje od 6 sati u danu, ostatak vremena družimo se s kolegama
Nešto manje od polovice ispitanika (47%) priznalo je kako su na poslu najčešće produktivni manje od 6 sati u danu, trećina je izjavila (37%) da im produktivnost traje 6 do 8 sati dnevno, a čak 16% ispitanika produktivno je i više od 8 sati.
Kada smo ispitanike pitali što sve rade za vrijeme radnog vremena, pokazalo se da je polovica njih (51%) neproduktivna 2 ili više sati u danu, dok je prosječno vrijeme „zabušavanja“ 2 i pol sata.
Najviše vremena tijekom dana zaposlenicima odlazi na druženje s kolegama, u prosjeku 43 minute, zatim na surfanje na internetu 29 minuta te dopisivanje s prijateljima i obitelji za što potroše 21 minutu.
Najmanje vremena zaposlenicima odlazi na privatne telefonske razgovore, 14 minuta (to su vjerojatno zamijenili sa dopisivanjem), obavljanje privatnih poslova izvan ureda na koje potroše 15 minuta. Zanimljivo je i relativno ne očekivano, kako na društvene mreže ispitanici troše svega 17 minuta svoga vremena.
Druženje s kolegama, unatoč uvriježenom mišljenju, ne odvija se vani po kafićima, barem ne u većini slučajeva. Tek svaki četvrti ispitanik s kolegama odlazi na kavu (24%). Za razliku od njih, ostali ispitanici svoje mjesto za druženje pronalaze u zajedničkim prostorima tvrtke (62%) ili u samom uredu (50%), a tek ponekad (25%) druženje postane ‘produžena’ pauza za obrok. Međutim, ispitanici ističu kako se razgovori na vrijeme takvih ‘pauza’ najčešće svode na one poslovne.
Za vrijeme radnog vremena najčešće obavljamo neodgodive privatne obveze
Iako privatne poslove izvan ureda obavlja tek polovica ispitanika (51%) takve situacije su i rijetke - nekoliko puta mjesečno ili rjeđe. Najčešće uključuju neke neodgodive obaveze kao što su odlasci liječniku ili ishođenje osobnih dokumenata.
Aktivnosti koje nisu vezane uz posao ispitanici prvenstveno koriste kao odmor od radnih zadataka (65%). Trećina ispitanika (34%) trati vrijeme na ostale aktivnosti jer smatraju da nisu dovoljno plaćeni za posao koji obavljaju, dok ih slično toliko (32%) smatra kako za privatne poslove nemaju vremena nakon radnog dana te ih moraju obaviti u radno vrijeme. Svaki četvrti ispitanik (25%) na poslu jednostavno nema dovoljno posla pa vrijeme krati drugim stvarima, a svaki peti (20%) izjavljuje kako su mu zadaci koje ima dosadni i ne motivirajući.
Većinu ispitanika (76%) nadređeni nije „uhvatio“ u neradu - barem ne onom nedopuštenom. Sukladno tome čak i kada su bili uhvaćeni, nije bilo posljedica, jer se najčešće radilo o druženju s kolegama. Međutim, manji dio ispitanika bio je uhvaćen u nekim aktivnostima koje se nadređenom nisu svidjele te je uslijedila usmena opomena, a u četiri slučaja čak i otkaz.
Jesmo li zadovoljni svojom produktivnošću?
Iako nam svima treba predah od posla, dvije trećine ispitanika (63%) izjavljuje kako aktivnosti nevezane za posao ne utječu na njihovu produktivnost. Svaki četvrti ispitanik (26%) izjavio je kako takve aktivnosti povećavaju njihovu produktivnost, dok ih je 11% priznalo da im takve ‘smetnje’ smanjuju produktivnost tijekom radnog dana.
Općenito gledajući, polovica ispitanika (50%) zadovoljna je svojom produktivnošću, četvrtina (24%) smatra kako bi mogli biti produktivniji, dok ih 26% smatra da su i previše produktivni te da bi trebali usporiti.
Rast produktivnosti poslodavci bi kod ispitanika mogli postići višim plaćama (69%) ili zanimljivijim radnim zadacima (45%). Veća svrhovitost radnih zadataka kao i priznanje nadređene osobe povećalo bi produktivnost kod svakog trećeg ispitanika (35%, odnosno 34%). Općenito bolji odnos s nadređenim doveo bi do povećanja produktivnost kod četvrtine (26%) ispitanika, dok je najmanje onih koji bi postali produktivniji zbog poboljšanih odnosa s kolegama (21%).
Osim ovih načina, ispitanici navode i bolju organizaciju rada, rad od kuće te skraćeni radni tjedan kao načine povećanja produktivnosti.
O istraživanju:
Istraživanje je provedeno na više od 800 ispitanika, od kojih je 63% žena i 37% muškaraca. Najviše ispitanika, njih 32% je u dobi od 26 do 35 godina, 12% mlađe je od 25 godina. Gotovo trećina (29%) u dobi je od 36 do 45 godina, a 27% je starije od 46 godina. Polovica ispitanika (50%) ima srednju stručnu spremu, a 25% ima visoku stručnu spremu.
