Isplata 13. plaće nije rijetkost u EU, većinom je dijelom poslovne tradicije i dobre prakse. Zakonska obveza postoji u samo četiri države; Grčkoj, Italiji, Španjolskoj i Portugalu. Jednako je i po pitanju zakonski određene minimalne plaće i po pitanju intervala isplate godišnje plaće.
Zanimljivo je vidjeti kako pitanja plaće funkcioniraju u različitim članicama. Svaka država ima svoje zakone o radu, iako postoje određene stvari koja EU zahtijeva kao dio pravne stečevine cjelokupne Unije, piše index.hr.
Od Švedske i Danske koje nemaju ni minimalac do Grčke i Španjolske koje imaju zakonsku 13. i 14. plaću zanimljivi su sljedeći primjeri.
Švedska i Danska
Osim što Švedska i Danska nemaju minimalnu plaću na državnoj razini, upravo su švedski i danski sindikati te socijalističke stranke bili najglasniji protivnici ideje da EU odredi kako svaka država mora propisati nacionalnu minimalnu plaću, ovisno o prosječnoj plaći u svakoj državi posebno. Oni su to shvatili kao prijetnju svom modelu socijalne zaštite radnika. Umjesto nacionalno određene minimalne plaće, u Švedskoj i Danskoj udruge poslodavaca svake određene industrije pregovaraju sa sindikatima radnika u određenoj industriji i određuju gransku minimalnu plaću specifičnu za tu industriju. Sve je stvar dogovora poslodavaca i radnika, a državna prisila nije potrebna, čak je i nepoželjna. Ne postoji ni zakonska obaveza isplate 13. plaće iako se to može ispregovarati kolektivnim ugovorima na razini industrije. Ali to nije dio poslovne kulture.
Austrija
Poslovna norma - 13. pa čak i 14. plaća su uobičajeni dio poslovne prakse. Ne postoji zakonska obaveza da ih poslodavac mora isplatiti, ali postoje kolektivni ugovori na razini industrije. Isto tako, u Austriji ne postoji minimalna zakonska plaća, ali se većinom kolektivnim ugovorima između udruga poslodavaca i udruga radnika u određenoj industriji pregovara o minimalnim plaćama. Kako kolektivni ugovor obuhvaća veliku većinu radnika u Austriji, to znači da iako ne postoji zakonska obaveza, ipak su 13. i 14. plaća norma kao i određena minimalna plaća. Država ostavlja radnicima i poslodavcima da se međusobno dogovore.
Belgija
Slično kao u Austriji, ne postoji minimalna plaća na nacionalnoj razini, ali postoji minimalna plaća po industriji. Belgija je otišla korak naprijed pa postoje i minimalne plaće po hijerarhiji tj. postoji posebna minimalna plaća za glavni menadžment, za srednji menadžment, za uredske radnike i tako sve do fizičkih radnika. Također, ne postoji zakonska odredba da se mora isplatiti 13. plaća, ali puno kolektivnih ugovora na razini pojedine industrije to određuje. 13., a nekad i 14. plaća su poslovna, ali ne i zakonska norma te se u ugovoru o radu izričito navodi 13. plaća kao dio godišnje plaće, a ne bonusa i stimulacija.
Njemačka
Ne postoji zakonska odredba o 13. plaći, ali je ona poslovna praksa. Neki kolektivni ugovori na razini industrije određuju obavezu poslodavaca na isplatu 13. plaće i ona je navedena u ugovoru kao normalni dio godišnje plaće. Minimalna plaća određena zakonom na državnoj razini je relativno nova stvar u Njemačkoj, uvedena 2015. na zahtjev SPD-a kao uvjet za ulazak u tzv "veliku koaliciju" s CDU-om Angele Merkel.
Poljska, Češka i Slovačka
Sve tri države imaju minimalnu plaću na nacionalnoj razini. U Češkoj iznosi 579 eura bruto, manje od Hrvatske. Poljska i Slovačka imaju otprilike istu minimalnu plaću kao Hrvatska. NI u jednoj ne postoji zakonska obveza isplate 13. plaće, ali je puno češća u Češkoj i Slovačkoj nego u Poljskoj.
Italija
Također ne postoji minimalna plaća određena na državnoj razini, nego udruge poslodavaca i radnika pregovaraju na razini svake industrije posebno, pa minimalne plaće postoje na razini industrija kao rezultat dogovora udruga poslodavaca i udruga radnika unutar svake industrije te nisu određene državnim zakonom. Po zakonu se godišnja plaća isplaćuje u 13 dijelova. Ovisno o tome što smatrate 13. plaćom; dodatnu plaću uz već ugovorenu godišnju plaću ili ugovaranje godišnje plaće podijeljene na 13 umjesto 12 dijelova. Često je slučaj, posebno kod radnika s dužim stažem, da se isplaćuje i 14. plaća, uglavnom u lipnju.
Portugal
Postoji zakonska obaveza isplate 13. i 14. plaće; jedne tijekom ljetnih praznika, a druge pred Božić. Minimalna plaća je određena zakonom na državnoj razini u iznosu od 665 eura po isplati podijeljenih na 14 isplata godišnje.
Španjolska
13. i 14. plaća su zakonska obaveza poslodavca, a u ugovoru o radu godišnja plaća se dijeli na 14 dijelova. Minimalna plaća je 965 eura, ali neki sektori gospodarstva kolektivnim pregovaranjem između predstavnika radnika i predstavnika poslodavaca ugovaraju i više minimalne plaće. Radnik ima pravo na 60% plaće ako je na bolovanju do 20 dana, a 75% ako je više.
Grčka
Svi zaposleni u Grčkoj po zakonu moraju dobiti 13. i 14. plaću. Od 1. siječnja 2022. minimalna plaća se povećava za 2%, na 773.50 eura mjesečno. 13. plaća se isplaćuje pred Božić, a 14. se dijeli na dva dijela; pola se isplati za Uskrs, a pola u srpnju. Minimalna plaća u Grčkoj je uvedena 1998. na iznos od 550.40 eura, a do 2012. je narasla na 884.40 eura. 2012. se minimalac smanjuje na 612 eura zbog velike gospodarske krize koja je bila zahvatila Grčku. Jedno od glavnih izbornih obećanja radikalno lijeve političke stranke Syrize i Alexisa Tsiprasa je bilo da će vratiti minimalnu plaću na prijašnju razinu, ali to obećanje nikada nije ispunjeno. Nakon što je izgubio izbore, Tsipras je opet počeo obećavati radikalan rast minimalca.
Izvor: Index.hr
