OVI indeks je na godišnjoj razini u srpnju pao za -1 posto, nakon blažeg pada u svibnju i umjerenog oporavka u lipnju. Sudeći prema desezoniranim podacima i kretanju indeksa u usporedbi s prethodnim mjesecima, zabilježen je pad treći mjesec zaredom: smanjenje u svibnju iznosilo je -3 posto, -6,2 posto u lipnju te dodatnih -3,2 posto u srpnju.
Drugo tromjesečje je stoga u odnosu na prethodno završilo u minusu od -2 posto, a i početak trećeg tromjesečja započeo je padom. Ipak, vjerujemo kako se i dalje radi o pomicanju sezonskog zapošljavanja prema početku godine, umjesto tijekom turističke predsezone kao što je bio običaj prijašnjih godina, a ne o usporavanju trendova na tržištu rada. U prilog tome govori stopa rasta broja oglasa u prvih sedam mjeseci godine u odnosu na prvih sedam mjeseci prošle godine od 4,1 posto te 5,6 posto rasta u odnosu na prethodnih sedam mjeseci.Najtraženija zanimanja ostala su nepromijenjena u odnosu na srpanj prošle godine (prodavač, skladištar, vozač, konobar, kuhar i knjigovođa) i zajedno su na godišnjoj razini generirala 1,7 posto rasta broja oglasa. Najveći pad na rang ljestvici najtraženijih zanimanja imali su programeri koji su s 13. mjesta pali na 24. mjesto, a najveći rast liječnici koji su s 25. mjesta godinu dana ranije skočili na 12. najtraženije zanimanje u srpnju 2023. Najveće apsolutno smanjenje broja oglasa na godišnjoj razini u lipnju je zabilježeno u zanimanjima programer, učitelj i hotelijer/ugostitelj, dok je najveće povećanje opaženo kod liječnika, knjigovođa, skladištara i vozača. Udio oglasa u kojima se tražila srednja kvalifikacija i dalje je u porastu (u srpnju je iznosio 62 posto), kao što je u porastu i broj oglasa koji su nudili zaposlenje na neodređeno vrijeme (s 44,1 na 47,4 posto). U srpnju je jedino u središnjoj Hrvatskoj zabilježeno smanjenje broja oglasa, -4,1 posto na godišnjoj razini, a rast su predvodile istočna Hrvatska s 23,9 posto te sjeverni Jadran s 19,5 posto. Središnja Hrvatska i sjeverni Jadran doprinijeli su rastu ukupnog broja oglasa s -2,4, odnosno s 2,4 postotna boda, čime se njihov zajednički doprinos poništio. Pad u srpnju tek je drugi zabilježeni godišnji pad broja oglasa u središnjoj Hrvatskoj od veljače 2021. (drugi je bio u prosincu 2022.). Zanimanja koja su najviše doprinijela padu oglasa u središnjoj Hrvatskoj su programer, učitelj, zanimanje u financijama te informatičar.
Što je OVI?
Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2020.).
Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2020. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.
