Prva neradna nedjelja donijela je za čak 21,8 posto manji promet u trgovini na malo u odnosu na posljednju lipanjsku nedjelju, u kojoj su trgovine još radile po starom režimu, potvrđuju to podaci iz sustava fiskalizacije na upit o tome kako je zatvaranje prodavaonica i šoping-centara na kontinentu utjecalo na potrošnju.
Prošle je nedjelje tako pao i broj i iznos računa koji su izdani u trgovini na malo, i u odnosu na prethodnu nedjelju, ali i u odnosu na prvu, prema tome i usporedivu nedjelju u srpnju prošle godine.
Prva srpanjska nedjelja bila je prva u kojoj se počeo primjenjivati novi Zakon o trgovini i pravilo prema kojem prodavaonice mogu raditi samo 16 nedjelja u godini, s tim da su ove godine iznimno tih 16 nedjelja imali u pola godine, pa su ih trgovci na Jadranu odlučili iskoristiti do kraja sezone radeći svaku nedjelju, dok je na kontinentu veliki broj trgovina bio zatvoren.
Rezultat je bio ukupan promet u trgovini na malo, bez motornih vozila, u iznosu od 29,9 milijuna eura. U odnosu na prethodnu nedjelju (26. lipnja) to je smanjenje prometa od 8,37 milijuna eura, odnosno 21,8 posto. Uz to izdano je i oko 457 tisuća, odnosno gotovo 19 posto računa manje nego prethodne nedjelje. I sve to uz otvorenu većinu trgovina na Jadranu, piše Novi list.
Benzinske crpke
Promet je pao i u odnosu na prvu srpanjsku nedjelju prošle godine. Lani je u trgovini na malo prve nedjelje u srpnju promet bio 35,8 milijuna eura, pa je ove godine 5,86 milijuna eura, odnosno 16,62 posto manji. I to uz cijene koje su ove godine u prosjeku 7,7 posto veće nego lani u isto vrijeme, s time da su cijene hrane i pića u prosjeku više za 13,6 posto.
Smanjenje prometa u trgovini utjecalo je i na ukupan promet koji je zabilježio sustav fiskalizacije u svim djelatnostima. Tako je po svim fiskalnim računima u nedjelju promet bio 86,9 milijuna eura, što je 8,2 milijuna eura, ili 8,6 posto manje nego tjedan dana prije. Cijeli manjak stvoren je u trgovini na malo, dok su ostale djelatnosti očito zabilježile i nešto veći promet.
U odnosu na prvu nedjelju u srpnju prošle godine vrijednost svih fiskalnih računa manja je za 1,15 milijuna eura, odnosno 1,4 posto. Budući da su porasle i cijene usluga, odnosno u ugostiteljstvu i smještaju, nadoknađena je većina gubitka u prometu u trgovini na malo u odnosu na prošlu godinu.
Zanimalo nas je i je li se možda kupnja preselila na benzinske crpke koje mogu raditi i nedjeljom, odnosno je li njima promet povećan, od čega su trgovci strahovali, ali iz Porezne uprave su nam odgovorili da ne mogu dostaviti te podatke jer prate obveznike prema području glavne djelatnosti za koju su registrirani prema Odluci o nacionalnoj klasifikaciji, neovisno o tome koje još djelatnosti uz glavnu obavljaju.
Treći pokušaj
S obzirom na to da je riječ o prvoj neradnoj nedjelji, koja je i dalje bila radna na Jadranu, teško je reći kakav će doista utjecaj na potrošnju, a time i gospodarstvo imati odluka Vlade da zabrani rad nedjeljom i da ostavi trgovcima mogućnost da rade 16 nedjelja u godini.
Pad prometa vjerojatno bi bio i veći da trgovine na Jadranu nisu radile, ali tek će podaci za nekoliko nedjelja te ostale dane u tjednu pokazati hoće li se nedjeljni šoping premjestiti u neke druge dane ili će zatvaranje dućana nedjeljom promijeniti kupovne navike Hrvata i smanjiti novac koji potroše u prodavaonicama samo zato što su one otvorene.
Ako je suditi po primjeru KTC-a, maloprodajnog lanca u domaćem vlasništvu koji je sam prije nekoliko godina odlučio zatvoriti svoje trgovine nedjeljom, promet bi se trebao preusmjeriti na ostatak tjedna, jer KTC zbog neradne nedjelje nije izgubio ni promet ni dobit.
Uz to nad trećim pokušajem zabrane rada nedjeljom i dalje stoji prijetnja da zakon ukine Ustavni sud. Ako se to dogodi, i ovaj put bi se, kao i u prethodnim slučajevima, moglo dogoditi da zakon prestane vrijediti taman kad se građani i trgovci uhodaju, odnosno prigrle nova pravila.
