Hibridni način rada pozitivno je utjecao na mentalno zdravlje zaposlenika, izbalansirao je privatni i poslovni život radnika te povećao produktivnost svakog pojedinca u kompanijama - neki su od osnovnih zaključaka istraživanja Cisco Systemsa.
Dopadljivog imena, “Zaposlenici su spremni na hibridni rad, jesi li i ti?”, istraživanje je provedeno na uzorku od 28.000 ljudi iz 27 zemalja. Cilj istraživanja bilo je otkriti koliko su ljudi spremni na hibridni način rada, kojeg u posljednjih dvije godine primjenjuje sve veći broj kompanija. Cisco je targetirao pet aspekata - emocionalni, financijski, mentalni, psihološki i sociološki.
Porast produktivnosti zaposlenika
Kako prenosi The economic times, šest od 10 zaposlenika smatra da se produktivnost timova vidno povećala, a sve zahvaljujući hibridnom načinu rada. Kada se gleda na razini pojedinca, 60 posto njih smatra kako su brži u obavljanju svojih dnevnih zadatke. Unatoč početnim mišljenjima da će doći do pada broja odrađenih zadataka, 76 posto ispitanika naglasilo je kako su, nakon određenog perioda prilagodbe, počeli odrađivati jednaki broj zadataka neovisno o tome nalaze li se u kući ili u uredu.
Bolji balans privatnog i poslovnog života
Čak se 79 posto zaposlenika slaže da je hibridni rad poboljšao njihov odnos s obitelji i prijateljima te da su zahvaljujući tome konačno izbalansirali svoj privatni i poslovni život. Njih 62 posto ističe kako im je hibridni način rada omogućio fleksibilniji raspored. Naime, dvije trećine ljudi, točnije 64 posto navodi kako su uštedjeli gotovo četiri sata dnevno koje obično potroše na vožnju, spremanje i kratke pauze dok se kod ostatka ta brojka penje i do osam sati. S druge, pak, strane, gotovo polovica ispitanika smatra da će daljnje provođenje hibridnog načina rada loše utjecati na međuljudske odnose zaposlenika.
Jesu li kompanije spremne za hibridni rad?
Unatoč svim benefitima koje zaposlenici, ali i poslodavci navode, tek jedan od četiri ispitana smatra da je njihova kompanija sprema na potpuno uvođenje hibridnog rada te da u potpunosti razumije što to znači.
- Jasno je da će hibridni način rada još dugo ostati u našim životima. Pokazalo se kako zaposlenici, ali i poslodavci u ovakvom načinu rada uočavaju veliki broj benefita, počevši od poboljšanja mentalnog zdravlja i balansa privatnog i poslovnog života pa sve do jačanja produktivnosti radnika - naglasio je Anupam Trehan, glasnogovornik Cisco APJC te dodao kako se na hibridnom sistemu još mora raditi.
Tome u prilog ide i podatak kako sedam od 10 ispitanika vjeruje da njihova kompanija prije uvođenja hibridnog rada mora promijeniti poslovnu politiku i kulturu. Općenito gledano, zaposlenici najviše strahuju od toga da bi nagla i nepromišljena implementacija takvog oblika rada mogla dovesti do pada povjerenja, odnosa među kolegama i kvalitete rada.
No, to ne umanjuje činjenicu da tri četvrtine, točnije 71 posto njih, i u budućnosti želi zadržati hibridni način rada. Petina njih želi u potpunost raditi do doma, dok bi se svega 9 posto ispitanika, svoj dom, zamijenilo uredom.
Kakva je situacija kod nas
Prema istraživanjima koje je u posljednje dvije godine provodio portal MojPosao, otkriveno je kako gotovo svaki peti zaposlenik koji radi od kuće jedva čeka povratak u ured. Gotovo dvije trećine građana (64%) nakon završetka krize želi nastaviti raditi od kuće, ali samo povremeno, a tek manji dio ljudi (17%) je zainteresiran za svakodnevni rad na daljinu.
Kad je o produktivnosti riječ, polovica ispitanika ističe da su učinkovitiji i efikasniji nego kada rade u uredu i tvrde da je to zbog manje ometanja i jednostavnije organizacije vremena. Također, radom od kuće efikasnije se koristi radno vrijeme. Naime, velik broj ljudi smatra da su učinkovitiji kada posao obavljaju od doma jer nisu suočeni s toliko smetnji i prekida u radu kao što je to slučaj kada prostor dijele s kolegama. Zanimljivo je da nema razlika po spolu, i muškarci i žene u podjednakoj mjeri smatraju kako su produktivniji kod kuće, odnosno u uredu. S druge strane, oni koji smatraju da su ipak produktivniji u uredu, ističu kako se nedostaci rada na daljinu očituju u kompliciranoj komunikaciji, tehničkim problemima i manjku uredske opreme.
