Jedinstvena valuta zabilježila je četiri tjedna gubitka zaredom, a ranije ovog tjedna pala je na samo 1,116 dolara, što je njezina najniža razina u odnosu na dolar od svibnja 2025, prenosi forbes.hr.
Iza pada stoje dvije krize koje dolaze istovremeno: energetski šok koji Europa ne može kontrolirati i francuski proračun koji nitko ne može usvojiti.
Zajedno su promijenili način na koji investitori doživljavaju euro i sada se klade protiv njega u razmjerima kakvi do sada nisu viđeni.
Zašto euro pada i koliko bi još mogao pasti?
Račun za plin koji stalno raste
Pošiljke ukapljenog prirodnog plina kroz tjesnac uglavnom su blokirane od početka rata s Iranom krajem veljače.
Europa uvozi većinu plina koji sagorijeva, pa se morala natjecati za preostale terete.
Referentna cijena plina za nizozemski TTF ovog je tjedna iznosila oko 73 eura po megavatsatu. To je otprilike 120% više nego prije godinu dana.
Europske rezerve plina bile su pune 71,5% 2. listopada, u odnosu na 82,6% godinu ranije. Brent sirovom naftom trgovalo se po cijeni od blizu 100 dolara po barelu. Od početka godine poskupjela je za više od 60%.
Više cijene energije sada utječu na potrošačke cijene.
Inflacija u eurozoni skočila je na 3,8% u rujnu s 3,2% u kolovozu, što je najviša razina od rujna 2023., prema Eurostatu. Samo cijene energije porasle su za 18,8% u odnosu na prethodnu godinu.
Viša inflacija
U normalnim vremenima, to bi pomoglo euru. Viša inflacija tjera središnju banku da poveća kamatne stope, a više stope privlače investitore koji traže bolji povrat na svoj novac. No, ovaj put je drugačije.
Krajem rujna tržišta su uračunala otprilike tri i pol dodatna povećanja kamatnih stopa ECB-a. Sada uračunavaju oko dva i pol.
Prošli tjedan, predsjednica ECB-a Christine Lagarde kritizirala je te oklade.
Naznačila je da rastući troškovi zaduživanja već usporavaju gospodarstvo i da još uvijek nema znakova da cijene energije utječu na plaće.
Pozvala je na odmjeren odgovor ECB-a.
Enrique Díaz-Alvarez, glavni ekonomist u Eburyju, rekao je da iznenađenje inflacije u rujnu nije nimalo pomoglo zajedničkoj valuti, posebno nakon Lagardinih izjava, koje su jasno pokazale da je ljestvica za povećanje kamatnih stopa u listopadu od strane Upravnog vijeća sada doista vrlo visoka.
Za europska kućanstva i poduzeća, posljedice se protežu dalje od trgovanja valutama. Slabiji euro povećava cijenu uvoza po dolarima, potencijalno pojačavajući energetski šok koji već smanjuje kupovnu moć.
Drugi udarac došao je iz Pariza. Investitori sada puno više posuditi Francuskoj nego Njemačkoj.
Prošlog petka, jaz između 10-godišnjih troškova zaduživanja dvaju zemalja zatvorio se iznad 1,4 postotna boda, što je najveći jaz od dužničke krize eurozone 2011.-2012.
Proračun premijera Sébastiena Lecornua za 2027., koji uključuje uštede od 43 milijarde eura, još uvijek nema većinu podrške u parlamentu.
Guverner Banque de France Emmanuel Moulin upozorio je u utorak da zemlja riskira da bude “ugušena kamatnim stopama”, ako ne riješi svoje javne financije.
Francesco Pesole, valutni strateg u ING-u, opisuje dva načina na koja to šteti euru.
Prvi je direktan Kada velika zemlja eurozone izgleda rizičnije, investitori traže malo dodatnog prinosa kako bi držali bilo što čija je cijena u eurima.
“S povećanom fiskalnom neizvjesnošću, sve izazovnijom političkom retorikom i scenarijima politike koji bi inače bili na marginama sada se otvorenije raspravlja, tržište ima više prostora za traženje većeg prinosa“, rekao je Ken Egan, voditelj europskog državnog kreditiranja u KBRA-i.
Drugi je neizravan. Što je veći stres na tržištima državnih obveznica, to je manja vjerojatnost da će ECB nastaviti povećavati kamatne stope i povećavati taj stres.
Rekordna oklada protiv eura
Najjasniji znak koliko se raspoloženje promijenilo dolazi od podataka o američkim terminskim ugovorima.
Američka Komisija za trgovanje robnim terminskim ugovorima (CFTC) svaki tjedan objavljuje kako su investitori pozicionirani u vezi s eurom.
U tjednu do 29. rujna, spekulativni trgovci držali su 301.439 kratkih ugovora na euro, što je najveći broj zabilježen u podacima CFTC-a.
Svaki ugovor vrijedi 125.000 eura, tako da se oklade zbrajaju na oko 38 milijardi eura.
Njihova neto pozicija, oklade na pad minus oklade na rast, iznosilo je 63.256 ugovora. To je najslabija pozicija od travnja 2025.
Koliko bi euro nisko mogao pasti?
Banke su podijeljene na one koji predviđaju daljnje probleme i one koji smatraju da je prodaja otišla predaleko.
ING-ov Pesole vidi prostor za daljnje gubitke ako se francusko tržište obveznica ponovno pogorša.
“Premija fiskalnog rizika još je uvijek relativno ograničena, što ostavlja prostora za testiranje EUR/USD-a na 1,110 ili čak 1,100 ako se stres na tržištu obveznica pojača“, rekao je.
Danske Bank očekuje da će pad potrajati.
“EUR/USD je prije roka dosegao naš 12-mjesečni cilj od 1,12, ali mislimo da će se silazni trend nastaviti do 2027.“, izjavila je banka.
Tvrdi se da europska borba s visokim cijenama energije ostavlja ECB uhvaćenim između zaštite javnih financija i borbe protiv inflacije.
Ana Munera, direktorica strategije globalnih tržišta u BBVA-iju je manje pesimistična.
“Kazna za euro je, po našem mišljenju, bila prestroga i razine počinju izgledati rastegnute“, rekla je. Unatoč tome, očekuje da će euro pasti daleko ispod razine na kojoj je nedavno bio, jer se pogled investitora na valutu “očito pogoršao“.
Snažno kratkoročno pozicioniranje također može potaknuti oporavak. Bolje vijesti mogu potaknuti trgovce koji se klade protiv eura da ga otkupe, ubrzavajući svaki oporavak.
Stoga bi pad mogli prekinuti vjerodostojni francuski proračunski sporazum, mirnija tržišta obveznica ili pad cijena energije.
Za trajan oporavak bit će potrebno više od toga da kratki prodavatelji (short selleri) ostvaruju profit: ulagači bi trebali vidjeti poboljšanje europskih fiskalnih i gospodarskih izgleda.