U siječnju je inflacija u Europskoj uniji ubrzala na 5,6 posto, a u eurozoni na 5,1 posto. U Hrvatskoj je inflacija, prema HIPC metodologiji, također ubrzala na početku godine s prosinačkih 5,2 na 5,5 posto. Detalje će danas objaviti Državni zavod za statistiku koji prati kretanje cijena prema dvije različite metode, no obje pokazuju rast.
Najviša je inflacija unutar EU u baltičkim zemljama, ali i najveći dio zemalja središnje i južne Europe ima inflaciju iznad 6 do gotovo 9 posto. Cijene plina i energenata zacijelo se neće stabilizirati do daljnjega, tako da će većina građana biti suočena s padom standarda.
Inflacija je najpogubnija za umirovljenike, samohrane roditelje i općenito kućanstva s niskim prihodima, potvrdilo je i ovaj tjedan objavljeno istraživanje Ekonomskog instituta Zagreb.
Institut tvrdi da su u prethodnom dvadesetogodišnjem razdoblju, od 2001. do 2021., cijene u Hrvatskoj porasle samo 43,4 posto. Hrana je u dva desetljeća poskupjela 47 posto, alkohol 134 posto, a izdaci za zdravlje su se udvostručili. Režijski su troškovi u tom razdoblju skočili 85 posto, a izdaci za komunikacije pali su 5 posto te odjeća i obuća 10 posto.
Na temelju podataka iz ankete o potrošnji kućanstava, istraživači Ivica Rubil, Marina Tkalec i Ivan Žilić kažu da su nejednakosti prisutne i kod inflacije, koja ne pogađa sve skupine podjednako. Umirovljenička stopa inflacije bila je u prethodna dva desetljeća veća od referentne za 9,3 postotna boda, a samačkih kućanstava za 10,4 postotna boda, dok je 10 posto najbogatijih imalo nešto nižu inflaciju od prosječne za manje od dva postotna boda.
“Slikovito rečeno, umirovljeničko kućanstvo koje je 2001. godine imalo izdatke za potrošnju od 4000 kuna, za istu tu košaricu 20 godina kasnije moralo je platiti 6107 kuna, dok referentna stopa inflacije sugerira da je za istu košaricu 20 godina kasnije trebalo platiti 5735 kuna”, objašnjava Marina Tkalec, istraživačica Ekonomskog instituta Zagreb, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.
Izvor: Večernji list
