Snažan rast cijena nekretnina, zombifikacija poduzeća te povećanje javnog duga, uz jačanje međuovisnosti banaka i države, tri su skupine rizika zbog kojih Hrvatska narodna banka procjenjuje da se ukupna izloženost domaćeg financijskog sustava sistemskim rizicima zadržala na povišenoj razini. S ovotjedne sjednice Savjeta HNB poručio je da se oporavak gospodarske aktivnosti u prvom tromjesečju mogao ubrzati, no kreditna je aktivnost i dalje prigušena te da slobodna novčana sredstva i dalje rastu.
Ublažili posljedice pandemije
Ubrzavanje oporavka realne aktivnosti utjecao je na proračunske prihode koji su porasli 10 posto u prvom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje 2020., no rasli su i rashodi pa je proračun bio u minusu 3,5 milijarde kuna, piše Večernji list.
Fiskalna je politika pridonijela ublažavanju posljedica pandemije. No, naličje nižih prihoda i izdašnih fiskalnih potpora snažan je porast razine javnog duga.
„Visoke i brzorastuće cijene stambenih nekretnina sve više se odvajaju od ekonomskih veličina koje bi ih trebale određivati“, navodi HNB.
Premda se u uvjetima pandemije broj transakcija na tržištu stambenih nekretnina nešto smanjio, njihove su cijene tek blago usporile rast. Potaknuti povoljnim uvjetima financiranja, nastavkom državnog programa subvencioniranja te stabilnom zaposlenosti i dohocima pod utjecajem fiskalnih potpora, stambeni krediti ubrzano rastu. Iako se u prosjeku odobravaju uz razborite uvjete kreditiranja, kod dijela kredita su vidljivi povišeni omjeri otplata u odnosu na dohodak, što u nepovoljnim okolnostima može pojačati utjecaje poremećaja na tržištu nekretnina.
Drugi je problem što sa sve duljim trajanjem pandemije i fiskalnih poticaja raste i rizik zombifikacije korporativnog sektora. S jedne strane, preuranjeno povlačenje različitih potpora može ugroziti poslovanje zdravih poduzeća. No, broj se ulazaka i izlazaka poduzeća s tržišta unatoč pandemiji smanjio.
Prilagodba zelenoj ekonomiji
„Predugo održavanje potpora može stoga zadržati na tržištu i poduzeća s neodrživim poslovnim modelima i tako smanjiti raspoloživost resursa za rast zdravih poduzeća, što može smanjiti korporativni dinamizam i zombificirati sektor poduzeća, s nepovoljnim implikacijama za gospodarski rast i financijsku stabilnost“, ističe HNB. Na kraju dodaju kako će pritisci na zarade banaka i dalje jačati, što se srednjoročno može nepovoljno odraziti na raspoloživost kredita. Predviđaju da će se kreditne institucije sve više oslanjati na digitalne kanale prodaje kako bi smanjile troškove i donekle očuvale profitabilnost. A morat će se prilagoditi tranziciji prema zelenoj ekonomiji, uz razmatranje i uključivanje klimatskih rizika u ocjene ukupnih rizika.
Izvor: Večernji list
