U većini tvrtki zna se tko donosi odluke, tko ih odobrava i kome se na kraju podnosi izvještaj. No danski Clever odlučio je taj poslovni redoslijed okrenuti naglavačke. U toj tvrtki nema izvršnog direktora, nema klasične uprave, nema šefova, a odnedavno ni radnih mjesta koja u nazivu nose riječ “menadžer”.
Umjesto hijerarhije, poslovanje vode zaposlenici raspoređeni u samoupravne timove. Riječ je o danskoj tvrtki koja upravlja najvećom mrežom punjača za električne automobile u zemlji, a njezin neobičan model rada sve se češće spominje kao primjer drugačijeg promišljanja budućnosti poslovanja.
Kako piše Forbes Hrvatska, pozivajući se na Euronews, Clever ima više od 500 zaposlenih, a svi oni sudjeluju u donošenju odluka i preuzimaju odgovornost za njihovu provedbu.
Tvrtka bez klasične upravljačke ljestvice
Iz sjedišta u preuređenoj industrijskoj četvrti Kopenhagena, Clever posluje kroz više od 50 timova. Svaki od njih okuplja otprilike osam do dvanaest zaposlenika i ima jasno definirane ciljeve. Unutar timova postoje i konkretne uloge, primjerice one vezane uz zapošljavanje, ljudske resurse ili koordinaciju određenih procesa.
Drugim riječima, struktura nije nestala. Samo više ne izgleda kao piramida.
Jedan od ključnih ljudi iza tog eksperimenta je suosnivač Casper Kirketerp-Møller, koji je tvrtku pokrenuo prije više od deset godina s malim brojem zaposlenika.
Prema pisanju Forbesa Hrvatska, Kirketerp-Møller je od 2019. postupno počeo uklanjati slojeve upravljanja, sve dok na kraju nije ukinuo i vlastitu funkciju izvršnog direktora.
“Mogli bismo to učiniti bolje nego na tradicionalan način”, rekao je za AFP, govoreći o ideji organizacijske kulture kakva je tvrtki doista potrebna. Njegova je logika bila jednostavna: u vremenu u kojem umjetna inteligencija i automatizacija sve više preuzimaju zadatke vezane uz učinkovitost, najveća vrijednost tvrtki sve će više ležati u ljudskim vještinama, kreativnosti, suradnji i inovacijama.
Manje birokracije, više autonomije
Cleverov model nastao je i iz vrlo praktičnog razloga. U duboko hijerarhijskim organizacijama odluke često putuju dugo, kroz niz odobrenja, sastanaka i usuglašavanja. To može usporiti poslovanje, osobito u sektorima koji se brzo mijenjaju.
U ravnijim organizacijama, ideja je da ljudi koji su najbliže problemu imaju i više prostora da ga riješe.
Profesor Helge Hvid sa Sveučilišta Roskilde, koji proučava samoupravne tvrtke, smatra da previše birokracije može zakočiti donošenje odluka. Za AFP je istaknuo kako ljudi u poslu žele smisao i autonomiju.
Sloboda ne znači kaos
Ipak, poslovanje bez direktora ne znači da svatko radi što želi. Upravo suprotno, Cleverov model počiva na dogovorenim pravilima, jasnim odgovornostima i timovima koji znaju što im je cilj.
Kirketerp-Møller upozoravao je da bi potpuno ukidanje svake organizacijske strukture moglo dovesti do kaosa. Zato u tvrtki i dalje postoje pravila, procesi i definirane uloge, ali bez klasične vertikale u kojoj odluke dolaze isključivo “odozgo”.
Sličan stav ima i Anne-Sophie Dubey iz francuskog Nacionalnog konzervatorija za umjetnost i obrt, koja ističe da su pisana pravila i dalje važna kako bi svi razumjeli na koji se način posao vodi.
Zaposlenici rade bez međusobnog rivalstva
Jedna od zaposlenica, Lykke Jeppesen, koja je više od četiri godine pomagala kolegama u zajedničkom donošenju odluka, kaže da joj posebno odgovara izostanak unutarnjeg natjecanja.
“Radim u timu u kojem smo ravnopravni. Ovdje smo da bismo zajedno uspjeli, tako da nema konkurencije”, rekla je za AFP.
Prema njezinim riječima, takav model rada zadovoljava važne ljudske potrebe: autonomiju, slobodu i osjećaj pripadnosti.
Da zaposlenicima ovakav pristup očito odgovara, pokazala je i interna revizija provedena 2024. godine. Prema njoj, 92 posto zaposlenika Clevera izjavilo je da svako jutro rado ide na posao.
Izvor: Forbes Hrvatska