Rodni jaz u plaćama dobro je poznat, no razlike postaju još izraženije nakon odlaska u mirovinu. Prema podacima Eurostata, žene u Europskoj uniji u prosjeku zarađuju 11,1 posto manje od muškaraca, dok su njihove mirovine čak 24,5 posto niže. Drugim riječima, prosječna umirovljenica prima 75,5 eura na svakih 100 eura koje prima muškarac, prenosi poslovni.hr.
Zašto je razlika u mirovinama više nego dvostruko veća od razlike u plaćama? U kojim je europskim zemljama taj jaz najveći, a gdje najmanji?
Rodni jaz u plaćama najveći u Estoniji, najmanji u Luksemburgu
Prema Eurostatu, rodni jaz u plaćama među 30 europskih zemalja kreće se od -0,8 posto u Luksemburgu do 18,8 posto u Estoniji.
Osim Luksemburga, gdje žene u prosjeku zarađuju nešto više od muškaraca, najmanje razlike bilježe Belgija (0,7 posto), Rumunjska (3,7 posto) i Poljska (4 posto).
S druge strane, najveći jaz prisutan je u Estoniji (18,8 posto), Češkoj (18,5 posto), Austriji (17,6 posto) i Mađarskoj (16,9 posto).
Među najvećim europskim gospodarstvima razlika iznosi 15,6 posto u Njemačkoj, 13,3 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu, 11,8 posto u Francuskoj, 7,3 posto u Španjolskoj te 5,3 posto u Italiji.
Profesorica Alexandra Niessen-Ruenzi sa Sveučilišta u Mannheimu ističe kako su nordijske zemlje ispod prosjeka EU-a ponajprije zbog bolje dostupnosti skrbi za djecu i ravnomjernije podjele obiteljskih obveza između muškaraca i žena.
Razlike u mirovinama odražavaju cijeli radni vijek
Dok se rodni jaz u plaćama računa na temelju satnice, jaz u mirovinama odražava ukupnu radnu karijeru.
Kako objašnjava profesorica Niessen-Ruenzi, u njega ulaze ne samo razlike u plaćama nego i broj odrađenih sati, prekidi karijere te ukupni broj godina provedenih na tržištu rada.
Slično smatra i Ariane Agunsoye sa sveučilišta Goldsmiths u Londonu.
“Razlike u plaćama, radnom vremenu, prekidima karijere, brizi za djecu i starije članove obitelji, ali i obrascima štednje i ulaganja gomilaju se desetljećima, a njihov puni učinak postaje vidljiv tek u mirovini”, ističe.
Najveći jaz u mirovinama bilježi Malta
Rodni jaz u mirovinama u Europi kreće se od 5,6 posto u Estoniji do čak 38,2 posto na Malti.
Veći od 30 posto također je u Ujedinjenom Kraljevstvu (37 posto), Nizozemskoj (36,3 posto), Austriji (35,6 posto), Luksemburgu (32,7 posto), Belgiji (31,3 posto) i Irskoj (31,1 posto).
Među pet najvećih europskih gospodarstava sva bilježe veći jaz od prosjeka Europske unije. Najizraženiji je u Ujedinjenom Kraljevstvu (37 posto), slijede Španjolska (29,2 posto), Italija (28,6 posto), Francuska (27,2 posto) i Njemačka (25,8 posto).
Zašto žene u mirovini primaju manje?
Profesorica Iris Kesternich sa Sveučilišta u Hamburgu navodi tri glavna razloga:
žene u prosjeku imaju niže plaće,
češće rade skraćeno radno vrijeme,
češće prekidaju karijeru zbog rođenja i odgoja djece.
Profesor Liam Foster sa Sveučilišta u Sheffieldu dodaje kako se razlike s vremenom samo povećavaju.
“Mirovinska štednja temelji se na složenom ukamaćivanju. Manje uplate u dvadesetim ili tridesetim godinama života tijekom desetljeća prerastu u znatno niže mirovine”, objašnjava.
U nekoliko zemalja mirovinski jaz manji je od razlike u plaćama
Samo četiri zemlje bilježe manji rodni jaz u mirovinama nego u plaćama. To su Estonija, Slovačka, Češka i Mađarska.
Prema profesorici Niessen-Ruenzi, jedan od razloga leži u nasljeđu istočnoeuropskih zemalja, gdje su se žene tradicionalno brže vraćale na posao nakon rođenja djece.
Najveća razlika između rodnog jaza u plaćama i mirovinama zabilježena je u Luksemburgu i na Malti, gdje iznosi po 33,5 postotnih bodova.
Slijede Belgija (30,6 postotnih bodova), Nizozemska (25,1) i Ujedinjeno Kraljevstvo (23,7).
Razlika je veća od 20 postotnih bodova i u Italiji (23,3), Irskoj (22,8) te Španjolskoj (21,9).
Njemačka među najvećim europskim gospodarstvima ima najmanju razliku između ta dva pokazatelja, ponajviše zato što već sada bilježi relativno velik rodni jaz u plaćama.
Profesor Gabriele Mari sa Sveučilišta Erasmus u Rotterdamu ističe kako žene i dalje preuzimaju najveći dio neplaćenog rada u kućanstvu i skrbi za članove obitelji.
“Zbog toga češće izbivaju s tržišta rada ili rade skraćeno radno vrijeme i slabije plaćene poslove, što dugoročno rezultira znatno nižim mirovinama”, zaključuje.