Bruxelles je poduzeo prve korake kako bi europskim honorarnim radnicima – među kojima su vozači Ubera, Glova i Deliverooa – osigurao ista radna prava koja uživaju ostali redovni zaposlenici.
Europska komisija objavila je u četvrtak nacrt pravila prema kojima bi se digitalne platforme automatski reklasificirale u poslodavce. To bi ih natjeralo da osiguraju zaposlenicima pravo na minimalnu plaću, plaćeni dopust i na naknadu za nezaposlene u slučaju gubitka posla.
Ova zakonska promjena mogla bi utjecati na gotovo 4,1 milijuna honorarnih radnika.
Zakonska inicijativa je usmjerena na suzbijanje takozvanih “lažnih samozaposlenih”. Taj trend postao je široko rasprostranjen s procvatom ekonomije honorarnih poslova ili kako je na hrvatskom češće nazivamo gig-ekonomije (gig u engleskom žargonu označava gažu), prenosi portal točka na i.
Prema Europskoj komisiji, prihodi u sektoru ekonomije honorarnih poslova dosegnuli su u 2020. godini 14 milijardi eura. To je gotovo pet puta više naprema 3 milijarde eura prihoda u 2016. godini. Danas je aktivno više od 500 platformi koje svoje poslovanje temelje na honorarnom radu.
No, kako sektor raste, tako raste i zabrinutost oko radnih uvjeta. Radnici se žale na dugo radno vrijeme, neizvjesnost oko isplate plaće, fizičku iscrpljenost, nedostatak zaštite, uskraćivanje zakonskih prava i općenito nesigurnu poziciju (state of precariousness, odakle proizlazi još jedan izraz koji se koristi u Hrvatskoj – prekarni rad, odnosno prekarni radnici).
Zagovornici ekonomije honorarnih poslova tvrde pak da takav model nudi veliku razinu slobode, autonomije i fleksibilnosti u usporedbi sa standardnim ugovorima o radu te otvara priliku onima koji tek ulaze na tržište rada, kao što su studenti, imigranti i etničke manjine.
Uber tako upozorava da bi nova pravila mogla “ugroziti tisuće radnih mjesta, oporavak malih poduzeća nakon pandemije i ugroziti usluge na koje se potrošači diljem Europe oslanjaju”, prenosi izjavu njihova glasnogovornika Euronews.
Izvor: točka na i
