Vlada je u Hrvatski sabor uputila zakonske izmjene koje predviđaju uvođenje obveznog vojnog roka. Sada je poznato da će oni koji odbiju vojno osposobljavanje i odu na civilni rok, primati oko 250 eura mjesečno uz plaćeni smještaj i prehranu. U javno savjetovanje pristiglo je 192 komentara, a praktički svi su odbijeni. Ministarstvo je na brojne komentare prilijepilo isti odgovor u kojem, između ostalog, kažu da će razvojem vojne kulture rasti svijest o važnosti obrane, prenosi srednja.hr.
Izmjene Zakona o obrani koje od idućeg siječnja predviđaju uvođenje obveznog vojnog roka Vlada je uputila u Hrvatski sabor u četvrtak. Premijer Andrej Plenković podsjetio je kako ovime stvaraju preduvjete da mlade generacije steknu vještine koje 17 ili 18 generacija nije. Time se, poručio je, jača snaga Hrvatske vojske. Rasprava u Hrvatskom saboru bit će u ponedjeljak, najavio je Plenković.
Vojni rok trajat će dva mjeseca, svi će dobivati 1.100 eura neto mjesečno, dakle 2.200 eura za dva mjeseca, uz plaćenu prehranu, prijevoz i dopust. Vrijeme provedeno na njemu računat će se u radni staž. Oni s prigovorom savjesti morat će služiti civilni rok i to u Civilnoj zaštiti tri mjeseca ili u mjestu prebivališta četiri mjeseca. Civilni ročnici u Civilnoj zaštiti trebali bi primati oko 250 eura mjesečno, a točan iznos bit će poznat naknadno. Na civilnom roku uz taj iznos bit će plaćen smještaj, prehrana te radna i zaštitna odjeća. Oni koji će civilnu službu odraditi u mjestu prebivališta, primat će samo naknadu za plaćeni prijevoz. Na Vladi je navedeno kako će novaci nakon poziva za vojni rok morati na zdravstveni pregled, a ako se ne odazovu izdaje se nalog policija za njegovo dovođenje. Predviđa se i kazna od 250 do 1320 eura.
Država pripremila odgovor kako su uvažene odredbe Ustava, spominju zaštitu nacionalnih interesa
U javno savjetovanje oko vojnog roka pristiglo je 192 komentara. Gotovo su svi odbijeni, njih desetak primljeno je na znanje i tek nekoliko ih je prihvaćeno. Primjerice, komentar koji je primljen za znanje glasi ‘Mislim da nedostaje odredba kojom bih se sankcionirao neposluh u civilnoj službi u slučaju ne postupanja po nalogu ovlaštene osobe’. Prihvaćeni su neki komentari pučke pravobraniteljice, konkretno da će odgodu moći dobiti i novaci čija je izvanbračna supruga trudna. Prvi prijedlog govorio je samo o supruzi, a pravobraniteljica je istaknula kako su izvanbračna i bračna zajednica izjednačene po zakonu. Pojasnila je i da u nekim profesijama vježbenički staž traje dulje od godinu dana, primjerice za odvjetničke ili javnobilježničke vježbenike, a prijedlog zakona propisao je da se odgoda za navedeno može dobiti najdulje godinu dana. Predložila je da se ta odgoda produlji do kraja staža, a najkasnije do 30. lipnja godine u kojoj se navršava 29 godina, što je prihvaćeno.
Na znanje je primljen i komentar pravobraniteljice za djecu kako bi se pozivi za vojnu evidenciju trebali dostavljati roditeljima, a ne maloljetnicima. Na mnoge odbijene komentare država je zapravo kopi pejstala isti odgovor.
Misija temeljnog vojnog osposobljavanja je obuka mlađe generacije vojnih obveznika novaka radi stjecanja potrebnih sposobnosti, znanja i vještina koje su jedan od uvjeta za prijam u djelatnu vojnu službu ili raspoređivanje u pričuvni sastav Oružanih snaga Republike Hrvatske. Kroz dokazane programe osposobljavanja ročnika, primjenom inovativnih ideja i suvremene tehnologije te uz potporu instruktora temeljno vojno osposobljavanje bit će posvećeno razvoju ročnika za uspješno izvršavanje vojničkih dužnosti i zaštiti nacionalnih interesa. Tako bi se povećao broj sposobnih vojnih obveznika za ispunjavanje sve tri misije Oružanih snaga Republike Hrvatske, prvenstveno misije zaštite suvereniteta i neovisnosti Republike Hrvatske i obrane njezine teritorijalne cjelovitosti. Razvojem vojne i sigurnosne kulture kod šire populacije te jačanjem svijesti o sigurnosti općenito, ali i sudjelovanju u obrani kao pravu i obvezi svakog pojedinca i cjelokupne zajednice, rast će svijest o važnosti obrane kao ukupnosti sigurnosti građana i opstojnosti države. Uvažavajući odredbe članka 47. Ustava Republike Hrvatske, izrađene su sve potrebne analize i detaljno je uređena vojna obveza u zakonu, paragraf je koji su učestalo kopirali u odgovorima građanima.
Oko potencijalne diskriminacije Ministarstvo kaže: ‘Nije nužno svako dovođenje u nejednak položaj diskriminacija’
Uz to Ministarstvo je u nekim odgovorima naglasilo kako predloženi zakon detaljno uređuje temeljno vojno osposobljavanje i služenje u civilnoj službi. Odbijen je i komentar pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u kojem je ukazala kako će osobe ženskog spola biti u dovedene u nepovoljan položaj u području rada i zapošljavanja u svim državnim i javnim poduzećima u usporedivoj situaciji s muškarcima. Naime, trenutačni prijedlog kaže da će osobe koje su završili vojni rok imati prednost pri zapošljavanju u tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i područne samouprave, a on je obvezan za muškarce. Ministarstvo je u odgovoru citiralo dijelove Zakona o suzbijanju diskriminacije.
S obzirom na to da postoji objektivno opravdani legitimni cilj jer oni koji prođu temeljno vojno osposobljavanje (muškarci i žene) postaju dio pričuvnog sastava i ako se ukaže potreba oni će sudjelovati u obrani Republike Hrvatske. U skladu sa Zakonom o obrani obrana je državna funkcija kojom se osigurava suverenitet, neovisnost i teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske te područje djelovanja koje obuhvaća pripremu, uporabu i korištenje snaga i sredstava u ratnom stanju, stanju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske i miru. Obrana zemlje u slučaju ugroze je ključna i cilj beneficija je da se osobe potaknu na temeljno vojno osposobljavanje odnosno da ne iskažu prigovor savjesti. Nije nužno svako dovođenje u nejednak položaj diskriminacija. Navodimo da je ovakva odredba propisana i u drugim posebnim zakonima i da je bitno istaknuti da takve osobe pod jednakim uvjetima ostvaruju određeno pravo. Vojna obveza je ustavna kategorija, a iznimke njezine aktivacije, razlozi njezine odgode i prekida razumno i proporcionalno su predviđene i propisane s ispunjenim legitimnim ciljem razmjerno i racionalno, piše u odgovoru Ministarstva obrane.
Pučka pravobraniteljica u nekim komentarima navela je da nije dovoljno jasno predviđena uloga postojećeg sustava civilne zaštite u kontekstu civilne službe i kako će postojeći Zakon o sustavu civilne zaštite biti usklađen sa Zakonom o obrani, izuzev prijelaznih odredbi. Nije jasno, ističe, na koji način će se primjenjivati osposobljavanje i vježbe građana koji su obveznici civilne zaštite.
Stručni nositelj se pri izradi ovog zakona rukovodio sa svim onim što navodite te predloženi zakon obuhvaća detaljno sve elemente vezane za temeljno vojno osposobljavanje kao i za služenje civilne službe. U tekstu predloženoga zakona detaljno su propisane ovlasti nadležnih tijela za donošenje provedbenih propisa te je prepoznato i u prijelaznim odredbama propisana potreba usklađenja i Zakona o sustavu civilne zaštite s obzirom na poslove koje će civilna zaštita imati kod obavljanja civilne službe, piše u odgovoru države.
Mreža mladih: ‘Ako Ministarstvo već odbija prijedloge, onda barem očekujemo jasna, argumentirana i relevantna pojašnjenja – a ne floskule’
U zahtjevu za civilnu zahtjevu mladići će morati, kako je naznačeno, ‘učiniti uvjerljivim vjerske ili moralne razloge zbog kojih traže civilnu službu’. Neki građani kritizirali su dio da treba pojašnjavati razloge za priziv savjesti. I na to je država kazala kako je predloženi zakon u skladu s Ustavom te da on jasno uređuje temeljno vojno osposobljavanje, prava i obveze ročnika i služenje u civilnoj službi.
Na izvješće javnog savjetovanja reagirala je Mreža mladih Hrvatske. Na društvenim mrežama zapitali su se je li riječ o savjetovanju ili formalnosti bez smisla. S Centrom za mirovne studije podnijeli su 13 komentara, a tvrde da je od tog broja odbijeno njih 12 i to bez suvislog ili sadržajnog obrazloženja.
Ukazivali smo na nepravde i propuste, moguće ozbiljne posljedice za mlade, pravne praznine, neusklađenosti s međunarodnim standardima, rizike diskriminacije i nelogične formulacije. Pružili smo konkretne i argumentirane prijedloge, no umjesto ozbiljnog razmatranja, odgovori su se svodili na fraze poput: ‘zakon to već detaljno uređuje’. e-Savjetovanje ne bi smjelo biti puka formalnost. Ako Ministarstvo već odbija prijedloge, onda barem očekujemo jasna, argumentirana i relevantna pojašnjenja – a ne floskule, navode iz Mreže mladih.