Eurostat mjeri standard stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, koja pokazuje koliko su dobara i usluga pojedinci konzumirali, bilo da su za njih plaćali sami ili su trošak snosile države odnosno nevladine organizacije, napominju u europskom statističkom uredu.
Stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku iskazana je standardom kupovne moći, umjetnom valutom koja eliminira razlike u cijenama među zemljama, prenosi N1
Luksemburg je lani zaokružio deset godina na vrhu ljestvice članica s najvišim standardom iskazanim stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, većim za 38 posto od europskog prosjeka, na razini 2022. godine kada se bio smanjio zbog krize.
Hrvatska uz Estoniju i Grčku
Slijede Austrija, Nizozemska i Njemačka s potrošnjom oko 17 posto iznad prosjeka Unije.
Najbliži prosjeku su Italija i Cipar
Rumunjska predvodi skupinu zemalja sa zaostatkom od 10 do 15 posto. Još u 2013. kaskala je za prosjekom čak 44 posto.
Skupina obuhvaća Španjolsku, Portugal, Sloveniju, Poljsku i Maltu.
Hrvatska je svrstala uz bok Estoniji i Grčkoj sa stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku u 2023. nižom za 22 posto od prosjeka EU-a. U 2022. bila je niža za 24 posto, a 10 godina ranije, u 2013. godini, zaostajala je za prosjekom Unije 36 posto.
Najniži standard bilježile su lani, prema pokazatelju stvarne individualne potrošnje, Slovačka, Latvija, Bugarska i Mađarska, koje su za prosjekom zaostajale od 25 do 30 posto.
Prednost Luksemburga
Luksemburg je lani zadržao i poziciju zemlje s najvišim BDP-om po stanovniku, otprilike 2,4 puta većim od prosjeka EU-a.
U Eurostatu ponovo podsjećaju na veliki udio inozemnih radnika u radnoj snazi kneževine.
“Iako ti radnici sudjeluju u stvaranju BDP-a, nisu uključeni u rezidencijalno stanovništvo koje se koristi za izračun BDP-a po stanovniku.”
Luksemburg znatno manje odskače od prosjeka EU-a u kategoriji stvarne individualne potrošnje budući da inozemni radnici troše dohodak u matičnim zemljama, objašnjavaju statističari.
Manji zaostatak
Irska je potvrdila drugo mjesto s BDP-om po stanovniku otprilike dvostruko većim od prosjeka Unije, izračunali su u Eurostatu.
Nizozemska, Danska i Austrija nadmašile su prosjek za 20 do 30 posto.
Malta, Francuska, Italija i Cipar iskazivale su prosjek, dok su Slovenija, Češka i Španjolska zaostajale za nekih 10 posto.
Hrvatska se lani svrstala uz Mađarsku s BDP-om po stanovniku nižim od prosjeka za 24 posto. U 2022. zaostajala je za prosjekom Unije za 27 posto, a u 2013. za 38 posto.
Najniži BDP po stanovniku bilježile su lani Grčka i Bugarska, za 33 odnosno za 36 posto niži od prosjeka Unije, pokazuju procjene Eurostata.
Izvor: N1
