"Radimo na prijedlogu modela koji će omogućiti porezno oslobođenje za građane koji će se vraćati u Hrvatsku. Smatram da je to dobro, konstruktivno i da će biti dodatan poticaj za povratak naših iseljenika", izjavio je ministar financija Marko Primorac koji zasad nije izlazio s detaljima u kojem bi smjeru olakšice trebale ići.
Udar na potrošnju
No nema tu previše tajni, rasterećenja mogu ići samo u dva smjera, preko poreza na dobit za povratnike koji bi otvorili privatne biznise ili pak preko poreza na dohodak za ljude koji bi napustili posao u inozemstvu i zaposili se u Hrvatskoj. Hrvatski su građani uvjereni da se država prema njima ponaša maćehinski kad je u pitanju porezna presija, no to je samo djelo mično točno. Preko svake mjere kod nas se oporezuje jedino potrošnja, dobit poduzetnika oporezuje se više nego umjereno, porez na plaće je ispod prosječan, a imovina se ne oporezuje gotovo nikako. Poticaji za samo zapošljavanje preko Zavoda za zapošljavanje postoje još od 2022 godine, no zatražio ih je simboli čan broj povratnika, dvjestotinjak, u odnosu na višestotina tisuća iseljenih.
Usporedili smo koliko se oporezuju plaće u susjednim državama koje nam kradu i radnike i stanovništvo kako bismo procijenili mogu li smanjeni porezi nagnati ljude da se vrate, piše Večernji list.
Najbolje u Hrvatskoj prolaze najbolje plaćeni zaposlenici. Primjerice, samac koji u Hrvatskoj zarađuje 7 tisuća eura bruto na ruke će dobiti oko 4500 eura neto, gotovo 300 eura više nego jednako tako dobro plaćeni inženjer, menadžer ili kirurg u Njemačkoj, Austriji i Italiji gdje od 7 tisuća eura bruto plaće radniku ostane od 4200 do 4237 eura. Najoštrije su porezne škare u Sloveniji gdje slovenski menadžer od 7 tisuća eura bruto plaće dobije na ruke 600 eura manje od hrvatskog kolege, odnosno oko 3900 eura. Slovenija nema osobni odbitak, te se i dohodak do 730 eura oporezuje sa 16 posto, slično kao i Italija gdje se početna zarada oporezuje s 25 posto, dok Njemačka i Italija imaju neoporezivi dio plaće.
U promatranim je državama hrvatska pobjednik kod iznosa plaće od 7 tisuća eura, no ne i kod svote od 5 tisuća eura. Takvu za naše prilike više nego solidnu plaću najmanje oporezuju Nijemci, te od nje za poreze i doprinose uzmu 1500 eura, a radniku ostane oko 3500 eura neto. Slijedi Hrvatska gdje radnik na ruke dobije oko 3300 eura, Italija 3200 eura, Austrija 3175 eura i Slovenija 2922 eura. Kako se plaće smanjuju, tako se smanjuje i hrvatska prednost u odnosu na ostale, tako da bi najavljeno porezno rasterećenje doista moglo biti poticajno za, recimo informatičare koji bi iz kućnog ureda radili za dobre kompanije, a živjeli u Hrvatskoj i plaćali hrvatske poreze. U tom sektoru solidne su plaće i u Hrvatskoj, a što je viša plaća, kod nas je niža porezna obaveza u odnosu na analizirane zemlje.
Djeca smanjuju poreznu presiju
Kod bruto plaće od 3 tisuće eura, samo je Slovenija nepovoljnija od Hrvatske. Kod nas od 3 tisuće eura bruto plaće samcu ostane 2032 eura, u Njemač koj i Italiji 2050 eura, a u Austriji 2150 eura. Slovenac će dobiti samo 1876 eura jer se porez na dohodak oporezuje u toj zemlji prema pet stopa koje se kreću od 16 do 50 posto. No, znatan broj Slovenaca kasnije dobiva povrat poreza, ovisno o djeci i uzdržavanim članovima obitelji. Djeca znatno smanjuju poreznu presiju i kod nas.
Hrvatska je najmanje porezno konkurentna kod najnižih plaća. Od tisuću eura bruto plaće hrvatski će samac, odnosno osoba bez uzdržavanih članova obitelji, dobiti 770 eura neto plaće, austrijski 849 eura, njemački 790, slovenski 725 i talijanski 699 eura. Austrija i Njemačka manje oporezuju niske plaće zbog toga što je u Austriji godišnje neoporezivo 12.465 eura, a Njemačkoj 11.604 eura, za razliku od Hrvatske gdje porezni osobni odbitak iznosi 6720 eura godišnje.
Slovačka, primjerice, ima 3803 eura neoporezivog dohotka, no zbog nižih stopa i većeg tereta prebačenog na poslodavca radnici u Slovačkoj bolje prolaze od hrvatskih te im je veći neto. Primjerice, od slovačkih 7000 eura bruto plaće, vrhunski plaćen stručnjak dobije 4900 eura neto, 500 eura više nego hrvatski, a takav radnik stoji slovačkog poslodavca s ukupnim obvezama 9532 eura, koliki je bruto dva. Ukupni trošak poslodavca u Hrvatskoj za istu plaću je 8155 eura, odnosno vrhunski stručnjak za svog poslodavca oko 1300 eura jeftiniji je u Hrvatskoj nego u Slovačkoj. Slično je i za slabo plaćenog radnika s tisuću eura bruto plaće, koji hrvatskog poslodavca sa svim dava njima stoji 1165 eura, a slovačkog 1362 eura. Dodatno, Hrvatska ima široku lepezu naknada koje nisu dio plaća te ne ulaze u osnovicu za plaćanje mirovinskih doprinosa, čime se smanjuju prihodi mirovinskog fonda i buduće mirovine sadašnjih radnika.
