Hrvatska je ovisnija o prihodima od turizma u usporedbi sa svojim mediteranskim konkurentima. Tako su turistički prihodi u 2018. i 2019. godini iznosili čak 18,3 i 21 posto BDP-a, da bi se u 2020. i 2021. smanjili na 8,9 i 15,8 posto BDP-a zbog negativnih učinaka pandemije na turističku potražnju. Čak i tako smanjeni prihodi od turizma u dvjema pandemijskim godinama su i dalje bili, kada se izraze kao udjel u BDP-u, uvjerljivo najveći u Europskoj uniji.
U 2019. je godini turistička aktivnost u Hrvatskoj izravno generirala 11,8 posto od ukupno ostvarenog BDP-a. Također, bruto dodana vrijednost turističkih djelatnosti u toj godini iznosila je 82,8 milijardi kuna, što je 24,4 posto ukupno ostvarene bruto dodane vrijednosti te godine.
Rečeno je to na jučer održanoj panel-raspravi povodom predstavljanja druge sezone projekta Uplift, a sudjelovali su stručnjaci koji su ukazali na potrebu za održivim razvojem, ali i na probleme s kojima se turizam u Hrvatskoj susreće zadnjih godina, prenosi Lider.
Povod rasprave bila je prva sveobuhvatna studija koju je proveo Ekonomski institut u Zagrebu pod nazivom 'Ranjivost jedinica lokalne samouprave Republike Hrvatske na turističku aktivnost', a riječ je o istraživanju koje otkriva zanimljive trendove vezane za izloženost hrvatskog gospodarstva i lokalnih jedinica turističkoj aktivnosti. Autori studije su izv. prof. dr. sc. Nebojša Stojčić i dr. sc. Maruška Vizek. Studija je provedena u sklopu Mastercardova projekta Uplift, koji je usmjeren ka poboljšavanju poslovanja i razvoju mikro, malih i srednjih poduzetnika s fokusom na turizam.
Raste udio privatnog smještaja
Rezultati studije predstavljeni su u Wespa Spacesu na panel-raspravi na kojoj su sudjelovali Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice u Ekonomskom institutu u Zagrebu, Maja Brkljačić, voditeljica razvoja poslovanja u AlgebraLAB-u, Andreja Vukojević, direktorica Sektora za turizam u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Gea Kariž, direktorica marketinga u Mastercardu te Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije u Ministarstvu turizma i sporta. Moderator rasprave bio je TV voditelj i urednik Zoran Šprajc.
Studija je analizirala podatke za razdoblje od 2012. do 2021. godine. Podaci su pokazali da usporedba vrijednosti indeksa sezonalnosti u 2021. godini u odnosu na 2012. sugerira da skraćivanje turističke sezone bilježe lokalne jedinice u dalmatinskom zaleđu koje su se počele intenzivnije baviti s turizmom unazad desetak godina, a priobalne i otočne jedinice bilježe značajno produljenje turističke sezone. Razlog tome je rast intenzivan rast potražnje za hrvatskim turističkim proizvodom, a zbog toga se povećava i koncentracija potražnje u velikom dijelu lokalnih jedinica.
Po tom su pitanju najranjivije Zadarska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska i Istarska županija. Studija je također pokazala da se povećao udio privatnog smještaja u ukupnom smještaju povećao u većini lokalnih jedinica, za razliku od smještaja u hotelima, hostelima i kampovima, gdje se isti smanjuje. U odnosu na 2012. godinu, broj postelja po stanovniku se povećao za 38,3 posto, što je najveći porast koncentracije smještajnih kapaciteta među mediteranskim zemljama. Istovremeno, broj turističkih noćenja je u razdoblju od 2012. do 2019. povećan za 38,2 posto te je u 2019. godini dosegao 7,05 milijuna noćenja.
- Dobra vijest je i da, u usporedbi s konkurencijom na Mediteranu, Hrvatska bilježi i značajan rast potražnje za svojim turističkim proizvodom. Ako se pak detaljnije analizira ovaj porast intenziteta po županijama, dolazimo do zanimljivog zaključka: val interesa za Hrvatskom prelio se s uobičajenih priobalnih odredišta na unutrašnjost, na lokacije koje se dosad nisu toliko bavile turizmom – poput jedinica u unutrašnjosti Istre, dalmatinskom zaleđu, Lici i Gorskom Kotaru, pa čak i u kontinentalnom dijelu zemlje - komentirala je Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu i dodala da je jedan od najvećih problema i kratka turistička sezona koja se mora produžiti prije svega. S njom su se složili svi panelisti.
Slavko Štefičar iz Ministarstva turizma i sporta poručio je da se Hrvatska ne bi smjela oslanjati samo na sunce i more, već bi trebala uvoditi nove turističke proizvode. Komentirao je da se Hrvatska prvi puta nalazi u situaciji u kojoj je dio javnog novca namijenjen isključivo turizmu, a riječ je o otprilike 2,2 milijarde kuna.
- Svjesni smo izazova u strukturi smještaja koji je fokusiran na privatne iznajmljivače i daljnji razvoj turizma trebao bi ići u smjeru izgradnje smještajnih kapaciteta takvog tipa koji će omogućiti produžetak sezone i stvaranje dodatne vrijednost turističke ponude.
U obalnim krajevima naglasak bi trebalo staviti na kvalitetu, dok u područjima koja postaju sve više turistički zanimljiva, poput Baranje, Like i Gorskog kotara trebamo i kvantitetu i kvalitetu smještaja , dodao je Štefičar.
Indeks koncentracije turizma
“Narančasto, crveno i žuto predstavlja povećanje indeksa koncentracija turizma. Povećanje broja noćenja po stanovniku seli i u zaleđe – Gorski kotar i Liku, pa u zadarsko zaleđe. Cijeli jadranski dio ima povećanje”, pojasnila je za N1 Maruška Vizek. Dodala je da je po koncentarciji turizma Hrvatska rekorder među mediteranskim zemljama. Kao problem navodi i apartmanizaciju na obali.
“Imamo osjećaj da nam je turizam neodrživ, ali na temelju statističkih podataka ne možemo procijeniti što to točno znači. Tu imamo cijeli niz pokazatelja koji bismo tek trebalo početi pratiti.”
Vizek pojašnjava da je najkraća sezona u Istri, gdje se turizam “strateški planira”. Osim toga, i dio otoka je produžio sezonu, kao i dio oko Dubrovnika.
“Ako vam u jedinicama lokalne samouprave dominira samo privatni smještaj, teško da možete produžiti sezonu”, upozorila je i nastavila: “Ne bi nam se smjelo dogoditi kao zemlji da je turizam dominantna grana i nemamo dovoljno diverzificiranu ekonomiju, a događa nam se upravo to.”
