Jedan problem na koji se ugostitelji na Jadranu često žale je slaba posjećenost restorana. Čini se kao da stari običaj dolaska na ljetovanje s prtljažnikom punim hrane teško umire, no kako navodi Žgomba, riječ je o stereotipu.
“Postoje razne kategorije gostiju. Velik dio njih i jesu gosti restorana i ostalih usluga van svog smještajnog dijela. Ako su gosti autokampova ili sličnih smještaja, normalno je da dolaze s velikim količinama svoje robe”, rekao je. Što se tiče domaćih gostiju, navodi da je u ovo periodu sezone njihov udio i veći nego proteklih godina, piše N1.
“Sada smo na 90 posto onih rezultata koji su bili 2019. godine, koje smatramo referentnima, ali prava bitka i pravi rezultati tek se očekuju”, navodi.
Utjecaj krize
Komentirao je i učinak drastičnog rasta cijena energenata na ovogodišnju sezonu.
“Sigurno jedan manji dio ljudi neće putovati, ali nadamo se da nećemo baš mi biti ti koji će ostati bez gostiju. Cijela Europa željno ih očekuje, a neki i puno jače nego mi”, rekao je Žgomba.
Navodi kako se zbog inflacije smanjila kupovna moć gostiju.
“Mislim da će, ukupno gledajući, potražnja za Hrvatskom biti dobra, ali naglašavam da nije pametno pretjerivati i u euforiji dobrih rezultata od prošle godine učiniti ovogodišnje upitnima”, rekao je Žgomba.
Kaže da se očekuje više letova nego prošle godine.
“Oni su ove godine počeli ranije, a aviokompanije su stavile svoj kompletni potencijal u promet. Sada se vidi nešto za što smo se nadali da se neće dogoditi, a to je propusnost zračnih luka. Imamo velik problem s kašnjenjima već sada. S druge strane, aviokompanije su postavile dosta letova”, rekao je.
Komentirao je i manjak radne snage u ugostiteljstvu.
“Nismo više u bazenu, već u moru. Traže se radnici iz svih mogućih izvora, od Indije do Filipina. Prvi problem je količina izvršitelja, a drugi je ogroman pad kvalitete koja se očekuje. Jednog kvalitetnog konobara teško možete zamijenti konobarom iz neke druge zemlje”, poručuje Žgomba.
