Nakon višemjesečne stanke u objavljivanju uslijed metodološkog usklađivanja i formiranja nove baze podataka, OVI indeks ponovno je dostupan za praćenje dinamike na hrvatskom tržištu rada. S obzirom na to da je tranzicijsko razdoblje završeno, rujan 2026. godine prvi je mjesec koji omogućava potpuno pouzdanu međugodišnju usporedbu novih podataka.
Pogled na trend seriju, koja je očišćena od sezonskih i kratkoročnih oscilacija, upućuje na kontinuirano, postupno hlađenje potražnje za radom. Naime, linija trenda bilježi polagani pad tijekom cijele 2026. godine, spustivši se s razina iznad 100 bodova početkom godine na 94 boda u rujnu. Ovu tezu o usporavanju potvrđuju i najnoviji mjesečni podaci. OVI indeks je u rujnu 2026. zabilježio pad od -14,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Analiza desezoniranih vrijednosti pokazuje sličan smjer kratkoročnih kretanja; nakon blagog oporavka u kolovozu, desezonirana vrijednost indeksa u rujnu bilježi pad u odnosu na prethodni mjesec, i to u iznosu od -4,9 posto. Promatramo li širu kvartalnu dinamiku kroz desezonirane podatke, treće tromjesečje završilo je u minusu od -1,4 posto u odnosu na drugo tromjesečje ove godine. S obzirom na to da je desezonirani indeks padao u dva od tri mjeseca trećeg tromjesečja (srpnju i rujnu), to dodatno učvršćuje sliku o promijenjenoj dinamici na tržištu rada. Ovakvo popuštanje potražnje sugerira stabilizaciju zapošljavanja i vjerojatno odražava smanjenje mobilnosti radne snage, kao i zasićenje nakon snažnih ciklusa zapošljavanja iz prethodnih godina.
Kod prvih pet najtraženijih zanimanja u godinu dana došlo je do određenih promjena. Prodavač i skladištar zadržali su svoje pozicije kao prvo i drugo najtraženije zanimanje. Knjigovođe su se s četvrtog mjesta popele na treće, dok su konobari s trećeg pali na četvrto mjesto. Na peto mjesto probili su se vozači, istisnuvši pritom kuhare koji su tu poziciju držali prije godinu dana. S obzirom na to da je indeks zabilježio smanjenje potražnje, najveći negativan doprinos ukupnom godišnjem padu od -14,9 posto imali su oglasi za konobare (-1,3 postotna boda), građevinske radnike (-0,9 postotnih bodova), referente (-0,8 postotnih bodova) te inženjere građevine (-0,7 postotnih bodova). Najveći pad na ljestvici najtraženijih zanimanja zabilježili su oglasi za građevinske radnike, koji su pali za šest mjesta, odnosno s 14. na 20. poziciju. S druge strane, najveći skok na ljestvici, i to za po tri mjesta naviše, ostvarilo je nekoliko zanimanja: serviseri (s 10. na 7. mjesto), auto serviseri (s 19. na 16.), farmaceuti (s 20. na 17.), ekonomisti (s 25. na 22.) te učitelji (s 34. na 31. mjesto).
U rujnu se udio oglasa u kojima se traži visoka razina obrazovanja povećao za 2,1 postotni bod, dok su se udjeli oglasa u kojima se traže niska i srednja razina obrazovanja smanjili za 1,7, odnosno 0,3 postotna boda. Sve su razine obrazovanja u rujnu imale negativan doprinos ukupnom broju oglasa. Trend smanjenja udjela oglasa u kojima se nudi zaposlenje na određeno uz istovremeno povećanje udjela oglasa u kojima se nudi zaposlenje na neodređeno i dalje je izražen. U rujnu je 75,9 posto oglasa nudilo ugovor na neodređeno, što je 15,8 postotnih bodova više nego godinu dana ranije, a 19,3 posto zaposlenika tražilo se uz ugovor na određeno, što predstavlja smanjenje od 16,3 postotna boda u odnosu na rujan prošle godine.
Sve su regije u rujnu zabilježile pad broja oglasa na godišnjoj razini. Prednjači Južni Jadran s padom od -24,8 posto, a slijede Sjeverni Jadran s -13,9 posto te Središnja Hrvatska s -6,3 posto. Istočna Hrvatska zabilježila je najblaži pad od svega -1,8 posto. Promatramo li jadranske regije zajedno, pad za cijeli Jadran ukupno iznosi -19,8 posto. S obzirom na to da je udio Središnje Hrvatske u ukupnom broju oglasa porastao sa 68 na 75 posto, njezin doprinos ukupnom padu iznosio je -4,3 postotna boda. Zanimanja koja su imala najveći negativan doprinos stopi pada indeksa u Središnjoj Hrvatskoj bila su referenti, inženjeri građevine, konobari te građevinski radnici. Što se tiče Jadrana, najveći negativan doprinos padu broja oglasa očekivano su imali konobari (-3,5 postotnih bodova), kuhari (-1,9 postotnih bodova) te hotelijeri/ugostitelji (-1,1 postotni bod).
Što je OVI?
Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava.
Metodološka napomena i prekid u seriji
Od kolovoza 2025. godine došlo je do strukturnog loma u seriji podataka uslijed promjene poslovne politike portala, što je rezultiralo smanjenim obuhvatom (prestanak prakse prenošenja dijela besplatnih oglasa) i posljedično manjim ukupnim brojem oglasa. Kako bi se zadržala analitička vrijednost i dugoročna usporedivost indeksa, povijesni podaci (od siječnja 2005. do srpnja 2025.) ekonometrijski su harmonizirani i spušteni na novu razinu. Zbog ove promjene formirana je i nova baza indeksa (prosjek od rujna 2025. do kolovoza 2026. godine = 100).