Nezaposlenost u eurozoni i EU-u porasla u prosincu 2024. godine
Novosti s tržišta rada

Nezaposlenost u eurozoni i EU-u porasla u prosincu 2024. godine

03. 02. 2025.

Eurostat procjenjuje da je u EU u prosincu bez posla bilo gotovo 13 milijuna građana.

U 20-članoj eurozoni stopa nezaposlenosti, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), iznosila je u prosincu 6,3 posto i bila je viša za 0,1 postotni bod nego u studenom, prema revidiranom podatku statističkog ureda, prenosi Hina.

Na kraju 2023. godine iznosila je 6,1 posto.

I na razini EU-a uvećana je za 0,1 postotni bod u odnosu na revidirani podatak za studeni, na 6,0 posto.

Eurostat procjenjuje da je u EU u prosincu bez posla bilo gotovo 13 milijuna građana, od čega njih 10,830 milijuna u eurozoni.

Mjesečna usporedba pokazuje da je broj nezaposlenih u eurozoni u prosincu porastao za 96 tisuća, a u EU za 94 tisuće. U odnosu na kraj 2023. godine bio je manji za 266 tisuća u eurozoni i za 261 tisuću na razini Unije.


Španjolska ispred Grčke

Španjolska je i u prosincu jedina bilježila dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti, od 10,6 posto.

Najbliža joj je ponovno bila Grčka sa stopom nezaposlenosti od 9,4 posto. Slijede Finska i Švedska gdje je iznosila 8,6 odnosno 8,5 posto.

U Hrvatskoj je u prosincu stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom iznosila 4,5 posto i bila je nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec.

Bez posla je u Hrvatkoj u prosincu bilo 78 tisuća građana, za dvije tisuće manje nego u studenom. U odnosu na prosinac 2023. broj nezaposlenih smanjio se za 20 tisuća, prema Eurostatovim tablicama.

Cipar je u prosincu bilježio istu stopu nezaposlenosti kao i Hrvatska, a blizu su i Mađarska i Irska gdje je iznosila 4,3 odnosno 4,2 posto .

Daleko najnižu stopu nezaposlenosti ponovno je bilježila Češka, od 2,6 posto. Slijede Malta i Poljska gdje je iznosila tri posto.


Skroman pomak

U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti u eurozoni iznosila je u prosincu 14,8 posto i bila je niža za 0,1 postotni bod nego u studenom, prema revidiranom podatku.

U usporedbi s istim mjesecom 2023. godine bila je viša za 0,2 postotna boda.

Blagi pad pokazuje i mjesečna usporedba u EU, s 15,2 na 15,0 posto. Usporedba s prosincem 2023. pokazuje stabilnu nezaposlenost mladih.

Statističari procjenjuju da je u EU u prosincu bez posla bilo nešto više od 2,9 milijuna mladih, od čega njih preko 2,3 milijuna u eurozoni. Na mjesečnoj razini njihov broj smanjio se za 18 tisuća na području primjene zajedničke europske valute i za 38 tisuća na razini Unije. 

U usporedbi s istim mjesecom 2023. godine broj nezaposlenih mladih povećao se u eurozoni za 24 tisuće, a u EU za devet tisuća.


Dvoznamenkasta većina

I u prosincu najvišu stopu nezaposlenosti među mladima bilježila je, prema podacima dostupnima Eurostatu, Španjolska, od 25,3 posto.

Blizu su i Švedska i Luksemburg gdje je iznosila 23,9 odnosno 22,3 posto.

Nešto više od petine mladih bilo je u prosincu nezaposleno i u Grčkoj, Portugalu i Francuskoj.

Samo Njemačka, Nizozemska i Češka bilježile su u prosincu jednoznamenkaste stope nezaposlenosti među mladima, od 6,4 te 8,7 i devet posto. 

Eurostat nije raspolagao podacima za Rumunjsku.

Hrvatska, Belgija, Cipar, Rumunjska i Slovenija objavljuju tromjesečne podatke o nezaposlenosti mladih.

U četvrtom tromjesečju 2024. godine Hrvatska je bilježila stopu nezaposlenosti mladih od 15,4 posto, uz 19 tisuća nezaposlenih, prema podacima europskog statističkog ureda. U prethodnom tromjesečju stopa nezaposlenosti iznosila je u toj dobnoj skupini 16 posto, uz 20 tisuća mladih bez posla.

Izvor: Hina