Time je HNB blago naviše revidirao procjene rasta hrvatskog gospodarstva, ali i inflacije u ovoj i idućoj godini, prenosi Hina.
Naime, zadnje procjene o kretanju BDP-a HNB je iznio sredinom rujna, kada je za 2024. prognozirao gospodarski rast od 3,6 posto, a u 2025. godini od 3,2 posto.
Prema toj ranijoj prognozi, rast inflacije mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u ovoj godini procijenjen je na 3,9 posto, a u idućoj godini 3,4 posto.
Kako piše u sažetku HNB-ovih makroekonomskih projekcija, rast realnog BDP-a u Hrvatskoj trebao bi znatno nadmašiti rast europodručja i nastaviti pridonositi realnoj konvergenciji. Naime, procjene su da će BDP na području zajedničke europske valute u ovoj godini u prosjeku iznositi 0,7 posto, a 1,1 posto u idućoj godini.
Rast realnog BDP-a i dalje će ostati razmjerno snažan
Tako, iako bi rast realnog BDP-a iduće dvije godine mogao usporiti, i dalje će ostati razmjerno snažan, procjene su HNB-a. Pritom, kako navode, projicirani rast hrvatskog BDP-a poglavito odražava snažnu osobnu potrošnju, podržanu kretanjima na tržištu rada, investicije, podržane i fondovima EU-a, kao i robusnu državnu potrošnju.
Osobna potrošnja u ovoj godini bi tako mogla porasti šest posto, a iduće godine 4,9 posto, rast državne potrošnje nakon ovogodišnjih 4,3 posto u idućoj bi trebao usporiti na 3,2 posto, dok je rast investicija u kapital projiciran na 11,9 posto u 2024. i 4,3 posto u 2025. godini.
S druge strane, izvoz roba i usluga bi trebao pasti u ovoj godini za 1,2 posto, a u idućoj porasti za dva posto, procjene su središnje banke.
Rizici za ostvarenja projekcija inflacije u 2025. i 2026. godini su uravnoteženi, ali izraženi. Rizici niže inflacije tako uključuju jače prelijevanje nižih cijena energije i drugih sirovina, smirivanje geopolitičkih napetosti, dugotrajnije učinke restriktivne monetarne politike, kao i nepovoljna kretanja u hrvatskom i europskom gospodarstvu.
Rizici više inflacije, pak, uključuju izraženiji rast plaća ili jači prijenos plaća na cijene, jačanje geopolitičkih napetosti, trend fragmentacije i deglobalizacije, u vidu i potencijalnih trgovinskih ratova i nametanja carina, a tu je i utjecaj klimatskih promjena, prvenstveno u pogledu rasta cijena hrane, kažu u HNB-u.
Inače, za razliku od Hrvatske, procjenjuje se da će prosječna stopa inflacije u eurozoni u 2024. iznositi 2,4 posto, a 2,1 posto u idućoj godini.
Nastavak snažnog rasta zaposlenosti
Kada je riječ o tržištu rada, prema riječima guvernera HNB-a Borisa Vujčića, očekuje se nastavak snažnog rasta zaposlenosti. Ove godine je tako kreirano više od 50.000 novih radnih mjesta, a potrebe za novim radnicima će se i dalje prvenstveno morati popunjavati imigracijom stranih radnika, budući, kazao je guverner, na hrvatskom tržištu ne postoji potencijal zadovoljavanja takvog rasta zaposlenosti.
Naime, prema podacima od listopada, u Hrvatskoj je bilo oko 130 tisuća stranih radnika, od čega je oko 120 tisuća bilo iz zemalja izvan EU-a. Potrebe za radnom snagom se dijelom namiruju i angažiranjem umirovljenika, a prema zadnjim podacima, mogućnost rada na pola radnog vremena uz zadržavanje mirovine koristi ih oko 33 tisuće.
Također, nastavit će se smanjivati stopa nezaposlenosti, koja je trenutno ispod pet posto, a na kraju projekcijskog razdoblja, dakle do kraja 2026. godine, mogla bi dosegnuti povijesno nisku razinu od 4,3 posto radne snage.
Od 2019. najbrži realni rast najnižih plaća
U 2025. se očekuje i daljnji rast realnih plaća, doduše po nižim stopama nego u ovoj i prošloj godini. Vujčić je iznio podatak da prosječan rast realnih plaća u odnosu na 2019. godinu iznosi oko 18 posto. Pritom, najviši realni rast, za 32 posto, zabilježile su najniže plaće, što je prvenstveno povezano s rastom minimalnih plaća.
Što se tiče kamatnih stopa, prema Vujčićevim riječima tržište u ovom trenutku očekuje da će tzv. terminalna kamatna stopa Europske središnje banke (ESB) biti 1,75 posto, što znači da tržište očekuje još pet smanjenja kamatnih stopa za 0,25 posto.
No, pristup ESB-a ostaje isti, što znači da će se o eventualnom smanjenju kamatnih stopa odlučivati "od sastanka do sastanka", ovisno o podacima koji će dolaziti.
Što se tiče "prelijevanja" tog smanjenja kamatnih stopa ESB-a na hrvatsko tržište, već je vidljivo da su kamatne stope na novoodobrene kredite poduzećima počele padati, blago je to vidljivo i kod stambenih kredita, dok su gotovinski krediti i dalje na prosječnoj kamatnoj stopi od oko šest posto, rekao je guverner HNB-a.
No unatoč povoljnijim uvjetima financiranja, krediti poduzećima su tek skromno porasli uz blage naznake oporavka, dok su krediti stanovništvu nastavili razmjerno snažno rasti, pa tako i gotovinski, nenamjenski, a značajno rastu i stambeni.
Bilježi se i postupni pad kamatnih stopa na oročene depozite, koje se kreću prema "predpandemijskoj dinamici", što utječe na smanjenje priljeva sredstava poduzeća i kućanstava u banke s ciljem njihova oročavanja.
Cjenovna konkurentnost djelatnosti povezanih s turizmom zamjetno oslabila
Između ostalog, Vujčić je skrenuo pažnju na cjenovnu konkurentnost djelatnosti povezanih s turizmom, koja je zamjetno oslabila pa bi budući doprinos turizma vanjskotrgovinskoj bilanci mogao biti manji. Rast cijena povezanih s turizmom u Hrvatskoj je bio znatno brži u odnosu na konkurentske zemlje - u Hrvatskoj su cijene tako u odnosu na 2019. porasle za 50 posto, a kod konkurenata, primjerice Grčke, Italije i Španjolske, 15 do 20 posto.
Tako, hrvatski turizam polako gubi udio na tržištu, zato što se broj noćenja u konkurentskim zemljama povećavao brže.
Drugim riječima, zbog pretjeranih poskupljenja pada doprinos turizma hrvatskom gospodarstvu, pri čemu usporava rast prihoda od turizma. "To vjerojatno znači da treba dobro razmisliti o cjenovnoj konkurentnosti i odnosu cijena i usluga u budućim godinama", izjavio je Vujčić.
Izvor: Hina
