U Hrvatskoj je u prvom tromjesečju ove godine bilo 1,63 milijuna zaposlenih, dok je nezaposlenih bilo 179 tisuća, pa stopa anketne nezaposlenosti iznosi 9,9 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) iz ankete o radnoj snazi.
Iz DZS-a pojašnjavaju kako podaci za prvo tromjesečje 2021. nisu usporedivi s dosadašnjim podacima za prethodna tromjesečja jer je 1. siječnja 2021. stupila na snagu nova Uredba (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća za društvene statistike te pripadajuća provedbena Uredba Komisije (EU) 2019/2240 za područje radne snage, čime je dosadašnja Uredba (EZ) br. 577/98 stavljena izvan snage.
Cilj nove uredbe (EU), kako se navodi, je osigurati da se sva istraživanja iz područja društvenih statistika koja se temelje na uzorku kućanstava, reguliraju istom, krovnom uredbom, prenosi N1.
Usporedba podataka o nezaposlenima dobivenih Anketom s podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ-a) i drugih statističkih praćenja temeljenih na administrativnim izvorima pokazuje da je u prvom tromjesečju 2021. stopa nezaposlenosti prema podacima administrativnih evidencija (9,6 posto) bila niža od stope anketne nezaposlenosti (9,9 posto).
U tom razdoblju prosječan broj nezaposlenih prema anketi bio je veći za 18 tisuća osoba od podataka HZZ-a, pokazuju podaci.
Budući da su se anketirane osobe izjašnjavale o prijavljenosti službi za zapošljavanje, usporedba podataka pokazuje da je od ukupno 179 tisuća nezaposlenih prema anketi, njih 127 tisuća ili 71,1 posto bilo prijavljeno službi za zapošljavanje, 28,8 posto anketno nezaposlenih nije bilo zainteresirano za prijavu službi za zapošljavanje, a preostalih 0,1 posto nije odgovorilo na pitanje o prijavljenosti toj službi.
Istodobno, od ukupno 161 tisuće registriranih u HZZ-u njih 34 tisuće ili 21,2 posto nije zadovoljilo međunarodne kriterije nezaposlenosti.
Podaci iz ankete pokazuju i da je u prvom tromjesečju u Hrvatskoj bilo 3,5 milijuna radno sposobnih stanovnika (starijih od 15 godina) od kojih je 1,63 milijuna zaposlenih, 179 tisuća nezaposlenih i 1,7 milijuna neaktivnih.
Među neaktivnim stanovništvom je 94 tisuće onih koji žele raditi, ali ne traže posao, njih 1,2 milijuna ne žele raditi zbog starosti, bolovanja, školovanja itd., onih koji traže posao ali ga ne mogu prihvatiti u iduća dva tjedna je, prema nepreciznim procjenama oko šest tisuća, a onih koji ne traže posao i ne mogu ga prihvatiti u iduće dva tjedna oko pet tisuća. U kategoriji “ostali” je 400 tisuća neaktivnih osoba u dobi od 75 godina i više koje se prema metodologiji ne ispituje detaljnije o razlozima neaktivnosti.
Izvor: N1
