Iz tog razloga, bitno je uzeti predah i odmoriti se kako bi imali uravnotežen život te kako bismo produktivno mogli obavljati radne zadatke. Kako biste razumjeli razliku između odmora i rada, korisno je razumjeti mozak sa i bez stresa. Dr. Jesse Hanson, psihoterapeut i suosnivač MentalHealth.com, objašnjava da mozak ulazi u stanje uzbuđenja kada imamo rokove i pritisak za obavljanje, piše 24 sata.
„Ono što se događa većini ljudi na poslu je da su u takozvanom hiper-uzbuđenju. Pozitivna strana ovog stanje je to što je to svojevrsni motivator pa ćete vjerojatno reći: 'Hajdemo ovo obaviti'“, objašnjava dr. Hanson.
Međutim, postoji i loša strana ove moždane aktivnosti, a doktor kaže da se to često događa među ljudima koji rade u okruženjima u kojima postoje stalni pritisci i hitni rokovi. Ti ljudi ulaze u stvarno opasnu razinu simpatičke aktivnosti.
Previše stresa, odnosno aktivacije simpatičkog stanja, može dovesti do dugotrajnih zdravstvenih problema, objašnjava dr. Hanson. To je zato što trajne razine kortizola mogu istrošiti organe. I što vaše tijelo dulje reagira na rad s hormonima stresa, to može biti teže naučiti kako razbiti te obrasce i opustiti se.
Kako biste prepoznali jeste li u stanju hiper-uzbuđenja započnite s procjenom vlastitog govora tijela.
„Somatski pokazatelji simpatičke aktivnosti uključuju ubrzan broj otkucaja srca, nervozu i napetost gotovo bilo gdje u tijelu, ali većina ljudi ju posebno osjeća u vratu, ramenima, prsima i dijafragmi. Uz to disanje je kratko i brzo“, objašnjava.
Iako nas ovo stanje uzbuđenja motivira da obavimo zadatke, ipak je previše loše za naš organizam. Suprotno stanje, objašnjava dr. Hanson, poznato je kao parasimpatičko stanje, kada se naša tijela opuštaju i odmaraju. Tada dolaze kemikalije poput dopamina i serotonina, omogućujući vašem umu da se napuni.
Melissa Doman, psihologinja i bivša klinička terapeutkinja za mentalno zdravlje i autorica, opisuje izgaranje kao kulminaciju stalnog stresa.
„Izgaranje se događa kada vam mozak i tijelo daju sve signale na svijetu da je 'kvar mašine' neizbježan, ali vi ne slušate. Bilo da niste znali prepoznati znakove ili ste ih jednostavno ignorirali, vaš mozak i tijelo će prekinuti sve vaše poslove ako to ne učinite, kao samozaštitnu mjeru preživljavanja. Ako dođe do izgaranja nećete moći normalno funkcionirati i osjećat ćete se užasno iscrpljeni“, objašnjava psihologinja.
Kako biste spriječili da dođe do izgaranja, trebali biste razmotriti različite vrste mentalnih pauza koje možete napraviti izvan ureda.
„Mozak uvijek radi, čak i kada spavamo. To znači da se mozak uključuje u različite vrste posla u različito vrijeme“, objašnjava Julia Jarrold, licencirana klinička socijalna radnica i terapeutkinja.
Skrolanje po Instagramu, razgovor s prijateljem i odvajanje vremena za svoje hobije zahtijevaju snagu mozga, kaže Jarrold, ali također mogu pomoći vašem mozgu da se odmori od posla jer je potreban napor drugačiji.
„Uzimanje pauze od posla može pomoći našem mozgu u obavljanju aktivnosti koje treba obaviti, a koje će nam u konačnici pomoći da bolje funkcioniramo“, dodaje Julia.
Kao što dr. Hanson ističe, odlazite s posla kako biste se pobrinuli za svoju djecu i obavili hrpu zadataka ne daje vam dovoljno odmora koji vašem mozgu uistinu treba.
„Vama treba odmor od posla, a ne kratka pauza“, govori Hanson.
Za njega je pravi odmor odsutnost odgovornosti i pritisak rokova. Za to nije lako izdvojiti vrijeme, ali je potrebno uzeti malo vremena u danu kada ne razmišljate o tome što trebate učiniti. Kako ćete provesti vrijeme za odmor to ovisi o vama.
„Ako gledate televiziju, to nije najbolja stvar za vaš mozak, ali je barem odmor od posla. Potreban nam je kontakt očima, potreban nam je dodir, potrebno nam je sve što nam ekran ne može pružiti kako bismo stvarno imali optimalno funkcioniranje živčanog sustava i mentalnog zdravlja“, kaže.
Odmor od posla bi trebao dovesti do osjećaja emocionalnog blagostanja ili predaha. Stručnjaci predlažu identificiranje jedne ili dvije aktivnosti zbog kojih se osjećate dobro na emocionalnoj razini.
„To može biti šetnja psa 20 minuta dnevno, ili crtanje sa svojom djecom, ili ples u dnevnoj sobi. Bitno je da pronađete ono što vam odgovara i držite se toga“, kaže Julia.
Osim toga, meditacija je izvrsna vježba uz koju se možete efikasno odmoriti. Dr. Hanson objašnjava da nas praksa meditacije uči kako natjerati svoj mozak da se preusmjeri od nametljivih misli. Naučiti kako preusmjeriti svoje misli može vam pomoći da se posebno usredotočite na sadašnjost.
„Razina kortizola će se smanjiti, a serotonin povećati. Serotonin znači da se smirujete i opuštate, a dopamin da uživate“, objašnjava Hansen.
Izvor: 24 sata
