Umjetna inteligencija izaziva podosta rasprava zbog potencijala koji ima, a mogao bi koštati posla milijune diljem svijeta. Ili, ako je vjerovati mišljenju Petera Bergena izrečenom na CNN-u, bez posla bi mogle ostati milijarde ljudi!
Nažalost, tehnološki napredak ne prati i društveni napredak, zato se još uvijek svaki iskorak prelijeva u stvaranje profita kroz poboljšanu produktivnost, brzinu, preciznost... Tako je i s umjetnom inteligencijom, barem ako je vjerovati dojmu. ChatGPT i slični alati već sad su kreativni i umjesto da ih se koristi kao ispomoć ljudima, traže se načini kako ih zamijeniti.
Konkretnije, umjesto da umjetna inteligencija obavlja automatizirane procese i olakšava ljudima baviti se kreativnijim radnjama, inovacijama te općenito radu za opće dobro, postavljaju se temelji kako na nju prebaciti sve što se može prebaciti, zbog benefita manjih interesnih grupacija.
Bergen napominje da alati bazirani na umjetnoj inteligenciji već sad pišu kolumne, iako uz činjenične pogreške jer još ne "hvataju" aktualnosti. Ali, zato eseje iz povijesti, umjetnosti, raznih tema koje su se zbile u prošlosti, ili imaju temelje u njoj, prelijeva praktički savršeno "na papir". Za koju godinu bit će naprednija i moći će činiti više, što znači da može mijenjati više aktivnosti koje su radili ljudi.
Ukratko, nije u opasnosti samo proizvodnja, nisu u opasnosti uslužne djelatnosti, u opasnosti su i one kreativne, u opasnosti su umjetnost, kultura, mediji, zabavna industrija u cijelosti...
Zaključak priče je da osim konstantne težnje za stvaranjem tehnološkog napretka ljudi "stanu na loptu" i uklope ga u svakodnevicu, da bude na usluzi, da bude ispomoć i da nam olakša živote. Ovako, umjetna inteligencija poistovjećuje se isključivo s katastrofom koja će nas degradirati, odnosno, učiniti nepotrebnima, prenosi ICT Business.
