Gospodarstvo eurozone poraslo je u trećem tromjesečju, prema sezonski prilagođenim podacima, za 0,4 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećano za 0,2 posto, izračunao je Eurostat, objavljuje Hina.
Na razini EU-a aktivnost je uvećana za 0,3 posto, kao i u razdoblju od travnja do lipnja.
Stopa rasta u eurozoni najviša je od trećeg tromjesečja 2022. godine kada je aktivnost bila porasla za 0,6 posto.
Preliminarna procjena BDP-a temelji se na podacima 18 članica i 'pokriva' 95 posto BDP-a eurozone i 94 posto BDP-a Unije, navodi Eurostat. Izvješće pak sadrži podatke za samo 13 članica, uključujući Španjolsku, Njemačku, Francusku, Italiju, Češku, Latviju, Litvu, Austriju, Belgiju, Švedsku, Portugal, Irsku i Mađarsku.
Skok u Irskoj
Najsnažnije je u razdoblju od srpnja do rujna poraslo irsko gospodarstvo, za dva posto u odnosu na drugi kvartal. Slijede Litva i Španjolska s rastom aktivnosti za 1,1 odnosno za 0,8 posto.
Najslabiji rast bilježile su Belgija, Njemačka i Portugal, za 0,2 posto.
Talijansko je gospodarstvo stagniralo.
Najveći pad aktivnosti na tromjesečnoj razini bilježila je pak Mađarska, za 0,7 posto. Slijede Latvija i Švedska gdje je smanjena za 0,4 odnosno za 0,1 posto.
Blizu 'jedinice'
Na godišnjoj razini gospodarstvo eurozone i EU-a uvećano je u trećem tromjesečju za po 0,9 posto, izračunali su statističari, najsnažnije od početka prošle godine.
U drugom tromjesečju aktivnost u zoni primjene zajedničke europske valute uvećana je za 0,6 posto, a u EU za 0,8 posto.
Pad aktivnosti na godišnjoj razini bilježilo je ovog ljeta šest zemalja, prema podacima kojima Eurostat trenutno raspolaže, za dvije više nego u proljetnom tromjesečju.
Španjolska na čelu
Daleko je najsnažnije u trećem tromjesečju na godišnjoj razini poraslo španjolsko gospodarstvo, za 3,4 posto.
Slijede Litva i Portugal sa stopama rasta od 2,3 odnosno od 1,9 posto.
U skupini 'velikih' Francuska je bilježila rast aktivnosti za 1,3 posto, a Italija za samo 0,4 posto. Njemačka je pak bila u minusu od 0,2 posto.
Najveći pad aktivnosti na razini EU-a bilježila je Latvija, za 1,4 posto. Slijedi Mađarska gdje se smanjila za 0,7 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.
Izvor: Hina
