Iako su mirovine koje primaju hrvatski umirovljenici među većima u regiji, odnosno zemljama bivše Jugoslavije, starija se populacija žali da je na margini društva. Potvrđuju to i podaci Državnog zavoda za statistiku o siromaštvu u Hrvatskoj. Prema njihovoj anketi iz prošle godine, u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti živi oko petine građana, no posebno je poražavajuća činjenica da je među siromašnima čak 36 posto osoba starijih od 65 godina, prenosi tportal.
Premda bi mirovine trebale biti naknada za minula desetljeća rada, u nas se uglavnom shvaćaju kao socijalna davanja, a brojni predstavnici umirovljenika i analitičari upozoravaju na sve veći jaz između plaća i mirovina. Ističu da je udio prosječnih mirovina u prosječnoj plaći sramotno malen, zbog čega su umirovljenici pod puno većim pritiskom rasta cijena.
'U svakom usklađivanju mirovina stvara se sve veći jaz, razlika između plaća i mirovina. Premijer je 2016. obećao udio mirovina u plaći od 60 posto, ali danas je on prema Zakonu o mirovinskom osiguranju tek 43,5 posto. Prema novom obećanju ovih dana, 2028. godine prosječna plaća bit će 1600, a mirovina 800 eura, što daje udio od 50 posto', upozorio je analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper.
S obzirom na to da je udio mirovina u plaćama jedan od glavnih argumenata predstavnika umirovljenika u pregovorima o poboljšanju materijalnih uvjeta starijih osoba, jer, kažu, najbolje odražava njihov standard, provjerili smo kako to izgleda u Hrvatskoj i susjednim zemljama.
Crnogorski 'nadstandard'
U nas je mirovina za kolovoz, nakon usklađivanja od 7,46 posto, porasla na prosječnih 571,46 eura. Ako se tome pridodaju i braniteljske mirovine, prosjek raste na 620,13 eura. Prosječna je plaća u srpnju, prema podacima DZS-a, iznosila 1315 eura, pa je tako udio mirovine u plaći svega 43,5 posto, odnosno 47,2 posto ako dodamo braniteljske mirovine. U prijevodu, prosječna starija osoba nakon odlaska u mirovinu dobije svega 43,5 posto svoje plaće.
To je daleko i od umirovljeničkog standarda u susjednim zemljama. Usporedivši već ranije otkrivene podatke o mirovinama za kolovoz s prosječnim plaćama za srpanj ove godine (jer statistički zavodi redovito kasne s objavom podataka, pa službe tako računaju udjele mirovina u plaćama, op.a.), čini se da je u Crnoj Gori standard umirovljenika najbolji.
Ondje je prosječna mirovina u kolovozu iznosila 495,10 eura, odnosno 515,17 eura, ako se u zbroj uključe i isplaćeni zaostaci po novom modelu izračuna koji izuzima najlošije godine po uplati doprinosa do četvrtine efektivnog staža. Kad se ovi podaci usporede s prosječnom plaćom, koja je u srpnju iznosila 851 euro, udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći iznosi 58,18 posto, odnosno čak 60,53 posto po novom modelu. Ne treba zaboraviti ni to da će ovih dana biti isplaćena usklađena mirovina za rujan.
Sličan umirovljenički standard, mjeren ovim parametrom, zabilježen je i u Sloveniji. Prosječna mirovina od 897,12 eura te prosječna plaća od 1508,84 eura daju udio mirovina u plaći od 59,46 posto. Jasno, treba reći da Slovenci po svim prihodima prednjače među zemljama bivše Jugoslavije, zbog čega ne bi trebalo čuditi da imaju i statistički gotovo najbolji omjer prihoda u drugoj i trećoj životnoj dobi.
Male, ali bitne razlike
Umirovljenici u Srbiji te Bosni i Hercegovini imaju standard koji je puno sličniji onom stanovnika Hrvatske u mirovini. Prosječna mirovina u Srbiji za kolovoz je iznosila 390,56 eura, a prosječna plaća u srpnju bila je 836,05 eura. To znači da je udio mirovina u plaći bio 46,71 posto, što je više u usporedbi s redovitim hrvatskim mirovinama, ali manje ako se u obzir uzmu i braniteljske mirovine.
Slična je situacija i u BiH, odnosno njena dva entiteta. U Federaciji BiH prosječna kolovoška mirovina iznosila je 369,08 eura dok je srpanjska plaća u prosjeku bila 711,73 eura. To daje udio mirovina u plaći od 51,86 posto. Dakle stanovnik Federacije BiH koji ode u mirovinu dobit će otprilike pola prosječne plaće.
Obratna situacija je u Republici Srpskoj, u kojoj je prosječna mirovina manja nego u Federaciji (302,77 eura), ali su plaće nešto veće (722,45 eura). To dovodi i do većeg jaza između mirovina i plaća. Udio mirovine je, naime, na svega 41,91 posto prosječne plaće te je manji čak od udjela ova dva primanja u Hrvatskoj.
Izvor: tportal