Svakom petom ispitaniku je važna fleksibilnost kod rada na daljinu i 60% njih je produktivnije kada nisu u svom klasičnom radnom okruženju.
Proteklih godinu i pol je prilično promijenilo način na koji ljudi u Hrvatskoj gledaju na posao i rade. I dok su neki cijelo vrijeme pandemije proveli na svojim radnim mjestima, dugi se još nisu vratili u svoje urede. Hoće li i kad, zapravo još uvijek ne znaju, objavio je zimo.hr.
Istraživanje koje je Huawei proveo u Hrvatskoj pokazalo je da se trećina Hrvata još nije vratila na svoje radno mjesto. Njih 20% kaže kako im najviše odgovara kombinacija rada - na daljinu i s radnog mjesta.
Promjenom rada i uvjeta na tržištu i stvaranje drugačijih radnih, ali i životnih navika govori kako sve više ljudi radi na daljinu. Ovakav način rada moguć je radi tehnološkog razvoja. U današnje vrijeme informatizacija i digitalizacija omogućuje zaposlenicima da većinu uredskih zadataka jednako i kvalitetno izvršavaju od kuće bez potrebe za fizičkim odlaskom na svoje radno mjesto.
Najzastupljenija skupina ispitanika je od 26 - 35 godina, tzv. milenijalci kojima pri radu na daljinu najviše odgovara ušteda vremena (78%) jer ne gube nepotrebno vrijeme za putovanje na posao. Ističu kako im je bitno upravljanje privatnim vremenom kao i to što se ne moraju posebno spremati i odjenuti za posao (54%). Od ostalih pogodnosti naveli su uzimanje pauze kada im odgovara te nedostatak dodatnih troškova za hranu i piće (24%). Prema istraživanju, svaki četvrti Hrvat voli birati mjesto i vrijeme rada, a čak 90% njih bi u radu na daljinu izabralo rad od kuće dok nešto manje ispitanika bira vikendicu (26%), prirodu (12%) ili kafić (11%). Svakom petom ispitaniku je važna fleksibilnost kod rada na daljinu i 60% njih je produktivnije kada nisu u svom klasičnom radnom okruženju.
Kako se trećina Hrvata i dalje nije potpuno vratila na svoje radno mjesto porasla je i potražnja informatičke opreme. Uostalom, sva potrebna tehnološka oprema za rad se može svesti na prijenosni uređaj i povezivost s internetom. U istraživanju je najviše istaknut tablet (40%) kao dodatni uređaj koji bi unaprijedio i poboljšao produktivnost rada na daljinu, a od ostalih prijenosnih uređaja ispitanici su naveli prijenosno računalo (10%), monitor (15%), pametni telefon (10%) i bežične slušalice (14%).
Gotovo 40% Hrvata koji su sudjelovali u istraživanju posjeduje sve navedene uređaje (pametni telefon, prijenosno računalo, tablet, monitor, bežične slušalice) potrebne za rad na daljinu što govori kako su prijenosni uređaji neophodni za kvalitetno obavljanje radnih zadataka. Čak 80% Hrvata istaknulo je važnost jednostavne prenosivosti uređaja prilikom fleksibilnog radnog okruženja.
Dugotrajna baterija (76%), kvaliteta zaslona (47%), brzina punjenja (26%), brzina interneta (63%) i težina uređaja (28%) top je pet bitnih karakteristika prijenosnih uređaja koje su ispitanici istaknuli. Važna im je i kvaliteta kućišta (8%), bluetooth povezivanje (19%) i audio zvuk (6%).
Izvor: zimo.hr
