Većina do sada objavljenih ekonomskih pokazatelja upućuje da je stanje bolje od očekivanja: osim turizma koji bi mogao biti na 50 posto prošlogodišnjih rezultata, smanjuje se podbačaj i ostalih segmenata ekonomije, od izvoza robe i trgovine do industrije, piše Jutarnji list.
HNB je simulirao kretanje gospodarske aktivnosti i u manje pesimističnim scenarijima od temeljnoga, prema kojemu se u ovoj godini može očekivati pad BDP-a od 9,7 posto. Pri tome se, uz bolje pretpostavke u turizmu, uzimaju u obzir i nešto blaži nepovoljni učinci epidemije na osobnu potrošnju i investicije. U takvim scenarijima gospodarski pad bio bi za otprilike trećinu manji nego u osnovnom scenariju. To znači da bi mogao biti oko 6,5 posto.
„S druge strane, prisutni su i znatni nepovoljni rizici koji bi se materijalizirali ako se epidemiološka situacija pogorša, ali ‘šteta’ u tom slučaju ne bi trebala biti kao od prvog vala. Međutim, bez obzira na drugi val, ova godina bi zbog turizma vjerojatno trebala biti nešto bolja od očekivanja, a ako se negativni rizici i aktiviraju u drugoj polovici godine, njihov bi se nepovoljan učinak u većoj mjeri mogao vidjeti na pokazateljima za naredne godine nego za ovu godinu“, kaže Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a.
Neki ekonomisti, međutim, ne daju se tako lako impresionirati nešto boljim ljetnim pokazateljima već su i dalje vrlo oprezni.
„Vrlo je vjerojatno da drugi kvartal neće biti loš kako se očekivalo, ali postoje novi i brojni valovi koji upozoravaju na usporavanje“, kaže ekonomist jedne banke koji je želio ostati anoniman.
Premda su brojke o turističkoj sezoni iznad svih očekivanja, smatra da treba imati na umu velika diskontiranja i da financijski rezultat na kraju neće biti jednako povoljan.
Izvor: Jutarnji list
