“Očekuje se i nastavak dinamike rasta koja je prisutna otprije u gospodarstvima EU i SAD-a, no nešto sporija zbog četvrtog vala pandemije. Realna će ekonomija rasti na jesen i zimu, a ono što je upitno je kako će se zbog četvrtog vala postaviti emitivna tržišta kad je posrijedi turizam i ograničenje kretanja, zbog čega je upitna posezona. Upitan je i sustav potpora u dosadašnjem obliku”, komentira Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.
Dodaje i kako očekuje manja ograničenja, ali i manje potpore, uvjetovane cijepljenjem i drugim parametrima. Upitno je i kretanje inflacije, a time i politike jeftinog novca, što pravi pritisak na rast cijena i kamata i nepovoljno je za ekonomiju.
“Zbog inflatornih pritisaka otvorit će se i pitanje politike plaća u javnom sektoru i promjene osnovice. Oni neće pristati na rast od 1%, dok je inflacija realno vrlo blizu 4%”, govori i dodaje kako bi trebalo podijeliti s javnošću da je u 2021. u Hrvatskoj gotovo 60.000 umrlih i srednjoročno se očekuje povišena stopa smrtnosti što će ojačati pritisak na zdravstveni sustav. Stvara se znatan “pipeline” onih koji čekaju, a ne bi smjeli. Opet će jako rasti troškovi i stvoriti se silna nenaplaćena potraživanja u zdravstvu”, upozorava.
Osvrnuo se i na obrazovanje, kaže, sve druge zemlje razvijaju programe nadoknade za ono što djeca gube, a procjenjuje se da je razina znanja pala od 15 do 20% i to će rezultirati smanjenjem kompetencija i primanja, ali i povećanjem jaza jer će bogati roditelji to moći nadoknaditi djeci, a srednja klasa i siromašni neće. Ništa od toga nije adresirano u proračunu, o kojem se počelo razgovarati i koji je usmjeren na ulazak u eurozonu, piše Večernji list.
Stručnjak za financije, Andrej Grubišić potvrđuje da je oporavak već brži nego što se predviđalo. Smatra kako to ide u prilog tezi da ljudi nemaju problem s virusom, nego s ograničenjima. Vjeruje da će, kad je posrijedi četvrti val pandemije, biti veća razina suzdržanosti onih koji imaju moć i vlast od ozbiljnih blokada i ograničavanja gospodarskih aktivnosti.
“Kad je posrijedi turizam, ne postoji ‘hrvatski turizam’, prihodom od turizma ne raspolažu svi. Ta mantra bila bi točna kad bi se dobit dijelila s vlasnicima apartmana, a ne dijeli se, osim u dijelu gdje je prijavljena pa puni proračunske prihode i još uvijek ima povlašten porezni tretman”, objašnjava.
Ne smatra da bi porezi na prihode od turizma trebali biti veći, nego izbalansirani s drugim branšama i što je moguće niži.
Izvor: Večernji list