Vlada je pokrenula proceduru za donošenje potpuno novog zakona o radu, a najavila je to na svom portalu e-Savjetovanja objavom obrasca prethodne procjene učinaka u kojem otkriva i 11 točaka, odnosno ciljeva koji su motiv za donošenje potpuno novog propisa koji bi regulirao odnose radnika i poslodavca.
Među njima za sada nema najave moguće liberalizacije kad su u pitanju ugovori na neodređeno vrijeme, odnosno stalni ugovori, iako su i u samoj Vladi u prethodnom razdoblju isticali da će doći do promjena, a da bi zauzvrat trebalo smanjiti rad na određeno vrijeme. S obzirom na to da se nakon sedam godina ide na izradu potpuno novog ZOR-a, sve će opcije biti otvorene, pa se za sada sa sigurnošću ne može zaključiti da na stolu neće biti lakše i jeftinije otpuštanje onih koji imaju stalan posao, piše Novi list.
Prekarni rad
Reguliranje ugovora na određeno vrijeme, za koje Vlada priželjkuje i uvođenje odredbi koje bi i tim radnicima omogućili isplatu otpremnine, navedeno je kao prvi razlog za izmjene ZOR-a. I dok Vlada u svom obrazloženju spominje čak i relativnu zabranu otkaza, te najavljuje mjere koje će smanjiti korištenje neopravdanih ugovora na određeno vrijeme i to kroz ograničavanje broja mogućih uzastopnih ugovora privremenog rada, poslodavci su na konzultacijama, navodi se u Vladinom dokumentu, tražili 'veću fleksibilizaciju ugovora o radu na određeno vrijeme, bez propisivanja dodatnih ograničenja za njihovo sklapanje'.
Suprotno je to u potpunosti ciljevima koje Vlada želi postići, ali pred socijalnim partnerima su sada višemjesečni pregovori i malo je vjerojatno da su poslodavci, nakon što iz Vlade više od godinu dana spominju uvođenje dodatnih ograničenja za ugovore na određeno vrijeme, samo tako zatražili ukidanje postojećih ograničenja, što sugerira da se u pregovorima spremaju zatražiti popuste na drugoj strani.
Pravi pregovori oko ZOR-a tek trebaju početi, a pitanje je hoće li i ovaj novi zakon, kao i svi prethodni donijeti smanjenje prava radnika, i dodatne odredbe o njihovoj zaštiti koje nikada nisu zaživjele u praksi.Vlada is
tiče i to da su kod sklapanja ugovora na određeno zapaženi primjeri zlouporaba, posebice nejednako postupanje prema ženama radi trudnoće i majčinstva.
'Stoga će biti potrebno provesti mjere koje će dovesti do smanjenja korištenja neopravdanih ugovora o radu na određeno vrijeme, posebice onih izrazito kratkog trajanja, a radi pružanja veće sigurnosti radnicima izloženima prekomjernom sklapanju takvih ugovora. Time bi se utjecalo na smanjenje segmentacije na tržištu rada i sprečavanje prekarnog rada, a sve navedeno za posljedicu će imati i povećanje adekvatnosti mirovine zbog kontinuiteta karijera koje više neće biti isprekidane sklapanjem različitih privremenih ugovora', navodi Vlada svoje motive.
Izvanredne okolnosti
Najavljuje se da će zakonske izmjene biti usmjerene k ograničavanju broja mogućih uzastopnih ugovora privremenog trajanja te sprječavanju zlouporaba takvih ugovora, ponajprije vezano uz zapošljavanja kod povezanih poslodavaca te boljim definiranjem pojma »uzastopnosti«. Sindikati očekivano traže jačanja sigurnosti rada temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme kroz sprječavanje zlouporaba takvog rada.
Osim što traže veću fleksibilizaciju ugovora na određeno, poslodavci, otkriva Vladina objava, predlažu da se u ZOR uvede mogućnost snižavanja plaće i drugih odredbi u slučaju izvanrednih okolnosti, bez potrebe mijenjanja ostalih odredbi o plaćama. Takav su prijedlog imali i na početku pandemije kad su predlagali suspenziju ZOR-a i mogućnost jednostranog snižavanja plaća, no prijedlog nije prošao, a u tvrtkama gdje postoje kolektivni ugovori poslodavci i sindikati su sami postigli takve sporazume, koji su uglavnom bili ograničenog trajanja. U prijedlogu nije navedeno što bi bile izvanredne okolnosti i tko bi odlučivao kad su one nastupile.
Vlada, pak najavljuje, a to traže i poslodavci, da joj je cilj zakonskih urediti rad na izdvojenom mjestu, odnosno rad od kuće i to u redovnim i izvanrednim okolnosti.
'Odgovarajućom pravnom regulacijom mogu se ostvariti preduvjeti za stabilnost radnih mjesta i održavanje stope zaposlenosti u redovnim i izvanrednim okolnostima. Time dolazi do smanjenja troškova rada i nekih osobnih troškova radnika uz veće mogućnosti usklađivanja profesionalnih s osobnim te obiteljskim potrebama što će posebice pozitivno utjecati na zaposlene roditelje mlađe djece. Takvim zakonskim rješenjem se, štiteći prava radnika, omogućava fleksibilna organizaciju rada, posebno u slučaju naglih promjena u poslovnom i radnom okruženju', puno nade Vlada polaže u rad od kuće.
Rad i nakon 65. godine
Novi bi ZOR trebao urediti i ustupanje radnika u upućivanje na rad povezanim poslodavcima, te akcijski rad. Najavljuje se i uređenje rada u nepunom radnom vremenu jer, kako kažu, u Hrvatskoj taj rad nije prepoznat i tako zarađuje tek četiri posto osiguranika.
Novi bi zakon o radu trebao urediti i godišnji odmor, plaću, odnosno što sve ulazi u njezin izračun, te jasno propisati kako je ona povezana s radnim vremenom. Vlada navodi da će urediti odredbe koje se tiču prava na plaćeni godišnji odmor, ističući kako ih treba izmijeniti i dopuniti u dijelu koji se odnosi na trajanje i prenošenje godišnjeg odmora, zbog uočenih poteškoća u pravilnoj primjeni ovih zakonskih normi.
Novi bi Propis trebao definirati i platformski rad, odnosno rad ljudi koji, primjerice, preko platforme Uber nude taksi usluge, ali su po pitanju svojih radnih prava potpuno nezaštićeni.
Omogućit će se i rad nakon 65 godine, i čini se da to ubuduće ne bi trebalo značiti automatski prestanak radnog odnosa, ako se poslodavac ne suglasi drukčije, a način da se to postigne je, po svemu sudeći, promjena odredbe po kojoj i nakon 65 godine poslodavca snosi troškove bolovanja za starijeg radnika.
Izvor: Novi list
